Sunčeva svjetlost

Iz Vikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Sunčeva svjetlost (ili solarna svjetlost) je svjetlost koju proizvodi Sunce.

Sunce proizvodi energiju termonuklearnim reakcijama na svojoj površini koja se između ostalog manifestuje zračenjem fotona na planete u Sunčevom sistemu.

Na putu do Zemljine površine, Sunčeva svjetlost prolazi kroz gust sloj atmosfere, koja filtrira njeno ultraljubičasto zračenje i na taj način uklanja njena, po živa bića na Zemlji štetna, dejstva.

Sunčeva svjetlost kao izvor života[uredi]

Vedro nebo nad Beogradom

Na Zemlji, Sunčeva svjetlost predstavlja jedan od osnovnih sastojaka odgovoran za nastanak života i konstantan izvor energije za skoro svako živo biće. Biljke koriste sunčevu svjetlost u procesu fotosinteze, u kojem prevode Sunčevu energiju u proste šećere, a ostala živa bića svoju energiju dobijaju bilo jedenjem biljaka, bilo jedenjem drugih životinja koje su posredno ili neposredno jele biljke. Na ovaj način one prevode dobijene proste šećere nazad u energiju koja im je potrebna za kretanje i sve životne funkcije.

Kada svjetlost pada na određeni dio Zemljine površine, taj period na tom dijelu je poznat kao obdanica, a kada ta svjetlost odsustvuje, taj period je poznat kao noć.

Akumulirani izvori energije[uredi]

Ugalj, nafta i prirodni gas su sve proizvodi prastarih ostataka biljne materije koja je boravila u Zemljinoj kori milionima godina. Čovjek je danas, imajući pristup ovoj materiji, u stanju da iskoristi energiju Sunčeve svjetlosti koja je u njoj ostala zarobljena. Tako čovjek dolazi do dodatnih izvora energije, imajući je više nego što mu je Sunce trenutno obezbjeđuje. Ovih izvora energije, međutim, nema u beskonačnim količinama i prije ili kasnije čovjek će da je potroši. Ovo rađa pitanja poput toga šta će se desiti nakon toga, a odgovori na to pitanje obuhvataju veće iskorištenje obnovljivih izvora energije, katastrofu civilizacije, itd.

Dejstva štetna po zdravlje[uredi]

Osoba koja se sunča

Govoreći o ljudima, pretjerano izlaganje Sunčevoj svjetlosti uzrokuje znatne štetne uticaje, prvenstveno na kožu, ali i na druge dijelove tijela. Razni tipovi raka kože, prouzrokovani ultraljubičastim zračenjem Sunca, opekotine na koži od prevelike količine toplote prouzrokovane Sunčevim zračenjem, sunčanica, sve su samo neki od zdravstvenih problema koji mogu imati i fatalne posljedice a koji proističu od pretjeranog izlaganja direktnoj Sunčevoj svjetlosti. Ovakvi problemi se mogu izbjeći korištenjem zaštitnih sredstava poput krema i ulja za kožu, kao i postepenim izlaganjem suncu. Još jedno od štetnih dejstava prevelikog direktnog izlaganja Sunčevoj svjetlosti jeste i tzv. prerano starenje kože, koje za posljedicu ima ružan izgled kože, težak za liječenje.

Danas je stanjivanje sloja ozona u atmosferi glavni razlog za pojačano djelovanje ultraljubičastog zračenja, na čemu aktivno rade svjetske zdravstvene i ekološke organizacije.

Vidi još[uredi]

Spoljašnje veze[uredi]