Transmiokardna laserska revaskularizacija
| Transmiokardna laserska revaskularizacija | |
|---|---|
| Specijalnost | kardiologija |
Transmiokardna laserska revaskularizacija (TMR) se pojavila kao modalitet lečenja pacijenata sa difuznom koronarnom bolešću koja nije podložna perkutanoj ili hirurškoj revaskularizaciji.[1] Procedura podrazumeva stvaranje laserskih kanala unutar ishemijskog miokarda u cilju bolje perfuzije ovih područja.[2] Kliničke studije su pokazale da je TMR ne smao sigurana već i efikasna mmetoda za dugoročno ublažavanje tegoba izazvanih anginom pektoris.[3]
Opšte informacije[uredi | uredi izvor]
Transmiokardna laserska revaskularizacija (TMR) je procedura koja se koristi za lečenje neoperabilnih srčanih oboljenja kod osoba sa upornom anginom pektoris koja se ne ublažava nijednom drugom metodom revaskularizacije.
Većina ljudi sa koronarnom bolešću leči se angioplastikom i stentiranjem ili operacijom koronarne bajpasa i lekovima za poboljšanje protoka krvi u srčanom mišiću. Cilj svakog od ovih pristupa je povećanje protoka krvi kroz koronarne arterije do srca. Kada su ove mogućnosti lečenja iscrpljene, pacijentu ne ostaje nikakva izvodljiva hirurška alternativa osim, u ograničenim slučajevima, transplantacije srca. Bez održive hirurške alternative, pacijent se uglavnom leči lekovima, često uz značajna ograničenja u načinu života.
TMR, ili transmiokardna laserska revaskularizacija, je noviji tretman koji ima za cilj poboljšanje protoka krvi u oblastima srca koje nisu lečene angioplastikom ili operacijom.
Indikacije[uredi | uredi izvor]
Jak bol u grudima (angina pektoris), koja ograničava pacijentove svakodnevne aktivnosti ili
Istorija prethodne bajpas operacije ili angioplastike, a dalja intervencija nije dostupna.
Kod pacijenta kojima je možda potreban jedan ili dva bajpas transplantata, ali takođe imaju druga područja srca koja se ne mogu zaobići direktnom bajpas operacijom. Ovo se često primećuje kod pacijenata sa dijabetesom. Hirurg će zaobići ciljane blokade i koristiti laser kako bi postigao potpuniji dotok krvi u srce.
Komtraindikacije[uredi | uredi izvor]
TMR nije pogodan za pacijente čiji je:
- srčani mišić ozbiljno oštećen usled srčanog udara;
- srčani mišić mrtav ili sa ožiljcima
- srčani miđić zahvaćen neadekvatnim snabdevanjem krvlju (ishemija)
- srčani mišić nema područja ishemije.
Postupak[uredi | uredi izvor]
Kod ove metode hirurg pravi rez između rebara, a zatim širi rebra duž jedne strane kako bi omogućio pristup srcu. Pacijent ne mora da bude na kardiopulmonalnom bajpas aparatu jer se postupak može uraditi sa srcem koje još uvek kuca.[2]
Laserski snop visoke energije se zatim primenjuje na oblast leve srčane komore i prodire u slojeve srčanog mišića spolja kako bi omogućio oksigenisanoj krvi da izađe direktno iz leve komore u miokard, obavljajući rad začepljena koronarne arterije. Po završetku intervencije hirurg koristi šavove da zatvori početni rez.
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ Massimo, C.; Boffi, L. (1957). „MYOCARDIAL REVASCULARIZATION BY A NEW METHOD OF CARRYING BLOOD DIRECTLY FROM THE LEFT VENTRICULAR CAVITY INTO THE CORONARY CIRCULATION”. Journal of Thoracic Surgery. 34 (2): 257—264. ISSN 0096-5588. doi:10.1016/s0096-5588(20)30360-3.
- ^ a b Horvath, Keith; Kindzelski, Bogdan; Zhou, Yifu (2014). „Transmyocardial revascularization devices: technology update”. Medical Devices: Evidence and Research (na jeziku: engleski): 11. ISSN 1179-1470. doi:10.2147/MDER.S51591.
- ^ Burkhoff, Daniel; Schmidt, Sheila; Schulman, Steven P; Myers, Jonathan; Resar, Jon; Becker, Leuis C; Weiss, James; Jones, James W (1999). „Transmyocardial laser revascularisation compared with continued medical therapy for treatment of refractory angina pectoris: a prospective randomised trial”. The Lancet. 354 (9182): 885—890. ISSN 0140-6736. doi:10.1016/s0140-6736(99)08113-1.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
 | Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |
