Pređi na sadržaj

Trijažna oznaka

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Trijažne oznake
Postavljanje trijažnih oznaka na mestu masovnog povređivanja

Trijažna oznaka je neka vrsta dokumenta koji medicinsko osoblje koristi da označi pacijetne tokom incidenta sa masovnim žrtvama. Uz pomoć trijažnih oznaka, osoblje koje prvo stigne na mesto masovnog povređivanja je u stanju je efikasno i brzo raspodeli ograničene resurse i pruži neophodnu hitnu negu za žrtve dok ne stigne dodatna pomoć. ili za odreživanje redosleda transporta u zdravstvene ustanove.

Jednostavna trijaža i brzi tretman (START) je strategija reagovanja koju medicinsko osoblje primenjuju kako bi što pre procenili težinu povrede svake žrtve i označili žrtve za oko 30–60 sekundi. Trijažne oznake se postavljaju blizu glave i koriste se za bolju trijažu (razvrstavanje) žrtava, tako da kada stigne veća pomoć, pacijenti su lako prepoznatljivi po dodatnoj pomoći za najtežd slučajeve.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Autor:Charles-Louis Muller: Dominik Lare, prvi je primenio trijažne oznake tokom zbrinjavanja ranjenike u toku bitke

Istorijski gledano veruje se da je trijaža nastala iz sistema namenjenih za kategorizaciju i transport ranjenih vojnika na bojnom polju. Da je to tako govori podatak da je trijažu i trijažne oznake prvi uveo baron Dominik Žan Lare, francuski hirurg u Napoleonovoj vojsci. Primenom načela razvrstavanja bolesnika po hitnosti Larej je utemeljio osnove principe trijaže i celokupnog evakuacionog sistem uključujući i trijažne oznake. Ova Larejova rešenja bila su nešto najprogresivnije u ratnoj hirurgiji toga perioda, i osnova za dalji razvoj vojnomedicinske doktrine, koja je danas postala neophodan sistem za masovno zbrinjavanje većeg broja žrtava u modernom ratovanju i velikim elementarnim saobraćajnim i drugim katastrofama.[1]

N. I. Pirogov je takođe predložio korišćenje obojenih oznaka prilikom sortiranja ranjenika; R.

R. Vreden je olovkama u boji pravio oznake na zavojima, dok je V. A.Opel pričvršćivao obojene komade materijala na zavoje ili odeću ranjenika.

Ovakve oznake doprinele su jasnijoj definiciji hitnosti upućivanja ranjenika (bolesnika) radi pružanja medicinske pomoći, redosleda evakuacije itd.

Potom su u raznim armijama razvijeni i korišćeni brojni mediicinske oznake u toku medicinske nege prilikom registracije ranjeni i bolesnika.

Medicinska oznaka usvojena je u Crvenoj armiji pre Velikog otadžbinskog rata i uglavnom je opravdala svoju svrhu. Ratno iskustvo je to pokazalo na etapama med. evakuacija, obezbeđivanje pružanja prve medicinske i kvalifikovane medicinske pomoći, ičinila je osnovu medicinske nege imedicinske dokumentacije, kako bi se obezbedilo uvažavanje bolesnika i sprečio broj gubitka.

Osnovni pojmovi[uredi | uredi izvor]

Trijažni karton

Trijaža se odnosi na procenu i kategorizaciju obolelih ili ranjenih, prema težini, redosledu ukazivanja medicinske pomoći ili redosledu transporta, kada zbog masovnost nema dovoljno sredstava za medicinsku negu svih obolelih odjednom. Trijaža se koristi u brojnim situacijama u savremenoj medicini, uključujući:

  • U situacijama masovnih žrtava, trijaža se koristi da bi se odlučilo kome je najhitnije potreban transport u bolnicu radi zbrinjavanja (uglavnom, onima koji imaju šanse da prežive, ili koji bi umrli bez hitnog lečenja) i čije su povrede manje teške i mogu sačekati za medicinsku negu.
  • Trijaža se takođe obično koristi u prepunim sobama za hitne slučajeve i pprolaznim klinikama kako bi se utvrdilo koje pacijente treba odmah pregledati i lečiti.
  • Trijaža se može koristiti i za određivanje prioriteta korišćenja prostora ili opreme, kao što su operacione sale, u prepunoj medicinskoj ustanovi.

Namena[uredi | uredi izvor]

Moderna trijažna papirna oznaka se sastoji od same kartice i njene osnove. Popunjava se za ranjenike i bolesne koji su van strfoja zbog povrede ili bolesti u trajanju od najmanje 1 dan, kada im se pruža prva medicinska pomoć na mestu povređivanja po fazama medicinske pomoći i evakuacija.

U bolnicama trijažna kartica se koristi samo za one oštećene koji se prvi put zbrinjavaju, i ne podležu lečenju u toj bolnici, i nakon pružanja pomoći evakuišu se u drugu bolnicu ili institucija.

U fazi med. evakuacije, gde ranjeni (bolesni) prvi put dobija medicinsku pomoć, ipopueava se prednja strana trijažne kartice. Popunjenu karticu potpisuje lekar; overava se pečatom i, pričvršćuje za zavoj ranjenika ili stavlje u levi džep njegove gornje odeće; Zajedno sa ovom oznakom ranjeni se upućuje na sledeću fazu medicinske nege u kojoj se dopisuju podaci o ukazanoj pomoći, sve do konačnog dolaska bolesnika ili povređenog na krajnu etapu zbrinjavanja.[2]

Izgled oznaka[uredi | uredi izvor]

Trijažna oznaka je dvostrani karton na kome raspored odeljaka varira između i unutar zemlje i između vladinih agencija.

Dizajnirane su često u obliku preklopne kartice, kako bi se omogućilo da se stanje žrtve jasno vidi. Ne postoji univerzalna saglasnost u dizajnu trijažnih oznaka, tako da je svaki organ implementirao svoju verziju kako bi zadovoljio svoje potrebe.

Prednosti[uredi | uredi izvor]

Prednost korišćenja trijažnih oznaka, pored poboljšanog protoka saobraćaja i efektivne distribucije nege među povređenim ili obolelim pacijentima, je i prikupljanje i širenje podataka.

One ne samo da služe kao vizuelna indikacija stanja pacijenta, već pokazuju i da je pacijent procenjen i da je sada deo „sistema“.

One ubrzavaju negu pacijenata i takođe štedi dragoceno vreme i resurse.

Popunjavanje podataka[uredi | uredi izvor]

Polja za popunjavanje na trijažnim oznakama ne moraju biti popunjeni odjednom. Informacije se mogu dodati naknadno po dobijanju podataka na trijažnu oznaku tokom sveg vremena trijaže, i po potrebi se usklađuju sa trenutnim potrebama i mogučnostima.

Ako se zdravstveno stanje pacijenta promeni dok je još u trijaži, medicinsko osoblje može jednostavno ponovo označiti pacijenta sa ažuriranim informacijama i novim oznakama. Druga opcija je da koristite oznaku koja se mogu promeniti tako da nivo prioriteta može da se poveća ili smanji. Ovo eliminiše potrebu za ponovnim označavanjem pacijenta.

Sistemi trijaže[uredi | uredi izvor]

U slučaju katastrofe ili masovnih žrtava, razvijeni su različiti sistemi za trijažu. Među njima su napoznatiji START sistem i sistem na osnovu boja.

START sistem[uredi | uredi izvor]

START sisteme (izveden iz engl. Simple Triage and Rapid Treatment) grupiše žrtve u četiri kategorije, u zavisnosti od hitnosti njihove potrebe za evakuacijom. Kategorije u START sistemu su:

  • pokojnici, kojima su izvan pomoći
  • povređeni kojima se može pomoći hitnim transportom
  • povređeni sa lakšim povredama čiji transport može biti odložen
  • oni sa lakšim povredama koje ne zahtevaju hitnu pomoć.

Ukoliko je potrebno, START sistem mogu da sprovode osobe bez visokog nivoa medicinske obuke.

Sistem trijaže po boji[uredi | uredi izvor]

Drugi sistem koji se koristi u situacijama masovnih nesreža je primer napredne trijaže koju primenjuju medicinske sestre ili drugo kvalifikovano osoblje. Ovaj napredni sistem trijaže uključuje šemu kodiranja uz pomož boja, pa su u skladu sa tim trijažne ozmake crvene, žute, zelene, bele i crne boje:

  • Crvene oznake - (neposredne) se koriste za označavanje onih koji ne mogu da prežive bez hitnog lečenja, ali koji imaju šanse da prežive.
  • Žute oznake - (posmatranje) za one kojima je potrebno posmatranje (i moguća kasnija ponovna trijaža). Njihovo stanje je za sada stabilno i nisu u neposrednoj životnoj opasnosti. Ovim žrtvama će i dalje biti potrebna bolnička nega i biće odmah lečene pod normalnim okolnostima.
  • Zelene oznake – (čekajte) rezervisane su za „hodaju” kojima će u nekom trenutku biti potrebna medicinska nega, nakon što se kritičnije povrede zbrinu.
  • Bele oznake - (otpuštanje) se daju onima sa lakšim povredama za koje nije potrebna lekarska nega.
  • Crne oznake - (ekpectant) se koriste za pokojnike i za one čije su povrede toliko opsežne da neće moći da prežive s obzirom na negu koja im je na raspolaganju.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Robertson-Steel I (februar 2006). „Evolution of triage systems”. Emerg Med J. 23 (2): 154—5. .
  2. ^ Novosti, Medicina (2021-03-04). „Karakteristike i osnovna šema zbrinjavanja masovnih nesreća”. mojamedicina.com (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-02. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje
u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja).