Trnovski ustav
Trnovski ustav (bug. Търновска конституция) je bio prvi ustav Bugarske, usvojen 16. aprila 1879. godine u Velikom Trnovu, prestonici tadašnje Kneževine Bugarske. Ostao je na snazi i nakon proglašenja Bugarske Kraljevinom 1908. godine i važio je do 4. decembra 1947. godine, kada je zamenjen Dimitrovljevim ustavom.
Ustav[uredi | uredi izvor]
Trnovski ustav donet je nakon sticanja nezavisnosti Bugarske, odlukama Berlinskog kongresa. Velike sile revidirale su Sanstefanski mirovni sporazum na kongresu u Berlinu, uz arbitražu Otona fon Bizmarka, nemačkog kancelara i jednog od najznačajnijih političara svoga vremena. Sanstefanska „Velika Bugarska” je smanjena na trećinu i podeljena između Kneževine Bugarske, koja je stekla punu nezavisnost, i Istočne Rumelije, koja je stekla autonomiju pod Osmanskim carstvom. Prvi bugarski ustav usvojen je 16. aprila 1879. godine od strane Narodne ustavotvorne skupštine koja je zasedala u Velikom Trnovu, po čemu je ustav i dobio naziv „Trnovski”. Uzor mu je bio Belgijski ustav iz 1831. godine. Trnovski ustav bio je buržoasko-liberalni po svom karakteru i smatra se naprednim za svoje vreme. Vlast u Bugarskoj podeljena je na zakonodavnu, izvršnu i sudsku. Ustav je predviđao ministarsku odgovornost, imunitet poslanika i nepovredivost privatne svojine. Sadržao je klauzulu koja je formalno ustanovila Bugarsku pravoslavnu crkvu kao zvaničnu religiju Kneževine, iako su se i ostale religije smatrale jednakima. Amandmanima iz 1893. i 1911. godine ojačana je kneževska, odnosno kraljevska vlast. Trnovski ustav ostao je u upotrebi do 4. decembra 1947. godine, kada je zamenjen Dimitrovljevim ustavom.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- The text of the Constitution in Bulgarian at the site of the Bulgarian Parliament.
- Translation of the Constitution into English can be found in Wright, Herbert F., ur. (1919), „Bulgaria”, The Constitutions of the States at War 1914-1918 (First izd.), Washington: Government Printing Office, str. 87—104, Pristupljeno 2012-12-24