Pređi na sadržaj

Udruženje Ekomar

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Udruženje Ekomar
MotoUdruženje Ekomar
Datum osnivanja2015.
Metod delovanjaunapređenje transparentnosti rada lokalne samouprave,
razvoj javnih politika u ovoj oblasti,
rešavanje ekoloških problema
LokacijaSrbija
SedišteKragujevac
RukovodiociVladica Simić
Marija Simić Savić

Udruženje Ekomar je udruženje za promociju i ekološki marketing prirodnih vrednosti. Osnovano je u Kragujevcu 2015. godine i od tada kontinuirano sprovodi aktivnosti koje doprinose očuvanju zaštite životne sredine . Čine ga stručnjaci iz oblasti biologije, ekologije i ekološke politike sa velikim  iskustvom u radu na projektima, lokalnog, nacionalnog i međunarodnog značaja. Udruženje je dobitnik priznanja Zeleni list za unapređenje životne sredine u Kragujevcu za 2020. godinu.[1]

Aktivnosti[uredi | uredi izvor]

Najveći broj aktivnosti koje udruženje realizuje odnose se na unapređenje transparentnosti rada lokalne samouprave u oblasti zaštite životne sredine, praćenje i aktivno uključivanje u razvoj javnih politika u ovoj oblasti na lokalnom nivou i rešavanje ekoloških problema kroz uspostavljanje dijaloga svih zainteresovanih strana.

U prvim godinama Udruženje se najviše bavilo edukacijom mladih, ali i šire javnosti javnosti, u cilju formiranja ekološke svesti i pravilnog delovanja, upoznavanja sa prirodnim vrednostima, njihovim ugrožavanjem i zaštitom. Poslednjih godina posvećeno je unapređenju javnih politika u oblasti zaštite voda na lokalnom nivou, povećanju transparentnosti rada lokalne samouprave u oblasti zaštite životne sredine i unapređenju komunikacije između donosioca odluka i civilnog društva.

Aktivnosti prethodnih realizovanih projekata inicirale su značajne promene na lokalnom nivou. Udruženje je u toku 2021. godine sprovelo uspešnu inicijativu za unapređenje Lokalnog registra izvora zagađivanja, što je rezultiralo prvi put objavljivanjem javnog poziva privrednim subjektima, i značajnim povećanjem broja podnetih izveštaja za Lokalni registar izvora zagađenja.[2]

U prethodnim godinama fokus udruženja bio je i na unapređenju monitoringa površinskih voda grada Kragujevca, posebno akumulacija za sport i rekreaciju. Osim akumulacija na teritoriji grada Kragujevca, Udruženje posvećuje pažnju očuvanju akumulacije Gruža i drugih akumulacija za vodosanbdevanje na teritoriji republike Srbije.

Udrženje deo svojih programskih aktivnosti sprovodi u okviru Ekološko istraživački centar „Jezero Gruža”.[1]

Realizovani projekti[uredi | uredi izvor]

Razvoj ekološko–edukativnog kompleksa "Jezero Šumarice" — faza 1 (2016)[uredi | uredi izvor]

Projekat je imao za cilj postavljanje ekološko-edukativne staze na Šumaričkom jezeru, kao jednom od najznačajnijih vodenih ekosistema u gradu Kragujevcu i njeno povezivanje sa izložbenom postavkom Akvarijuma Kragujevac, u cilju održivog korišćenja i razvoja ovog lokaliteta. U okviru glavnih aktivnosti sprovedeno je podvodno ispitivanje i čišćenje plitkog priobalnog dela obale i dna jezera. Nakon izvršenih aktivnosti održana je i edukativna radionica za najmlađe. Partneri na projektu bili su KPA „Zastava“ i Izviđački odred „Artem”. Saradnik na projektu bio je Prirodno-matematički fakultet Univerziteta u Kragujevcu.[3]

Mali vodič kroz ekološke probleme i rešenja grada Kragujevca (2018)[uredi | uredi izvor]

Osnovni cilj ovog projekta bio je kreiranje i izdavanje edukativne brošure Mali vodič kroz ekološke probleme i rešenja u gradu Kragujevcu. Brošura je objavljena u saradnji sa učenicima nižih razreda osnovnih škola koji su putem učešća u intervjuima prepoznali glavne ekološke probleme i zajedničkim idejama došli do rešenja tih problema u gradu Kragujevcu. Prikupljeni podaci su kasnije iskorišćeni za pripremu tekstova i ilustracija pri izradi brošure. Osnovna ideja bila je da kreirana brošura bude korišćena u školskom i vanškolskom obrazovanju dece.[4]

Razvoj ekološko–edukativnog kompleksa "Jezero Šumarice" — faza 2 (2019)[uredi | uredi izvor]

Osnovni ciljevi ovog projekta bili su obnova i unapređenje ekološko-edukativne staze i njena aktivizacija u cilju edukacije učenika osnovnih škola. Prva aktivnost podrazumevala je sanaciju oštećenja na već postojećim info tablama u cilju povećanja bezbednosti. Zatim je održan edukativni ciklus pod nazivom „Eko šampioni“ koji se sastojao iz pet radionica za učenike osnovnih škola. Na edukativnim radionicama je, zajedno sa polaznicima, prepoznat i obrađen sadržaj koji će biti predstavljen na novim info tablama, u cilju podizanja svesti građana o rešavanju ekoloških problema i održivom korišćenju jednog ekološki značajnog lokaliteta.[5][6]

Transparentnost podatka kao bitan činilac očuvanja ekoloških usluga hidroakumulacija (2020)[uredi | uredi izvor]

Udruženje Ekomar sprovelo je ovaj projekat u okviru šireg ekološkog projekta koji je sprovela Beogradska otvorena škola u saradnji sa partnerima Mladim istraživačima Srbije i Inženjerima zaštite životne sredine. Glavni ciljevi projekta bili su:

  • Povećanje transparentnosti podatka o faktorima i posledicama ugrožavanja vodenih akumulacija u uslovima klimatskih promena
  • Unapređenje saradnje između zainteresovanih strana, upravljača hidroakumulacijama i javnosti
  • Unapređenje kvaliteta javnih politika u oblasti zaštite i upravljanja vodama na lokalnom nivou[7]

Digitalni registar zagađivača na teritoriji grada Kragujevca — od objave do akcije (2020)[uredi | uredi izvor]

Cilj projekta je formiranje digitalnog prostora za sve Kragujevčane na kojem bi efikasno i jednostavno mogli da prijave sve ekološke probleme iz svog okruženja. Ideja ovog projekta je da se na jednom mestu  sakupe sve prijave građana. Cilj ovih digitalnih registara jeste da se povežu sa nadležnim službama koje bi na taj način imale konstantan uvid u stanje na terenu ali i da se pokrenu inicijative za građanski aktivizam. Krajni cilj je uspostavljanje bolje komunikacije sa nadležnim službama i institucijama, povećanje transparentnosti i pokretanje građanskih akcija radi očuvanja i unapređenja životne sredine.[8]

Metode naučnog vrednovanja netaknutih vodenih staništa (2021)[uredi | uredi izvor]

Slatkovodna staništa i njihov biodiverzitet su dragocen prirodni resurs u ekonomskom, kulturnom, estetskom, naučnom i obrazovnom smislu. Međutim, ovo dragoceno nasleđe danas je ugroženo. Ideja projekta je da kroz edukativnu izložbenu postavku i interaktivne radionice predstavi ekološke vrednosti netaknutih područja na teritoriji Srbije. Projekat je podržao i finansirao Centar za promociju nauke.[9]

Značaj uspostavljanja monitoringa površinskih voda na lokalnom nivou – studija slučaja Grad Kragujevac (2021)[uredi | uredi izvor]

Udruženje Ekomar sprovelo je ovaj projekat u okviru šireg ekološkog projekta koji je sprovela Beogradska otvorena škola u saradnji sa partnerima Mladim istraživačima Srbije i Inženjerima zaštite životne sredine. Glavni ciljevi projekta bili su:

  • Unapređenje nivoa znanja zaposlenih u nadležnim institucijama i javnosti o značaju kontinuiranog i sveobuhvatnog monitoringa površinskih voda
  • Unapređenje načina informisanja javnosti o stanju površinskih voda i radu nadležnih institucija
  • Unapređenje javne politike u oblasti zaštite i upravljanja vodama[10]

Ima li života (u) Lepenici? (2021)[uredi | uredi izvor]

Osnovni cilj projekta je sprovođenje sveobuhvatnog istraživanja ekološkog statusa reke Lepenice, korišćenjem bioloških indikatora, kao što su bentosna zajednica i zajednica riba. Podaci prikupljeni ovim istraživanjem objavljeni su i dostupni javnosti. Putem medija je uporedo pokrenuta edukativna kampanja o značaju monitoringa voda i predstavljen popis zagađivača reke Lepenice, kao i uvid u to koje aktivnosti građana i privrede zagađuju i negativno utiču na ovaj ekosistem. Kao važan način uključivanja građana planirano je otvaranje javnog poziva za dostavljanje fotografija na temu “Lepenica kroz godine”, koji je imao za cilj da javnosti prikaže kako su ljudske aktivnosti, širenje grada i privrede uticali na reku Lepenicu.[11]

Zelena perspektiva grada Kragujevca (2022)[uredi | uredi izvor]

Projekat je sproveden u cilju unapređenja  uključivanja javnosti grada Kragujevca u procese usvajanja planskih dokumenata u oblasti životine sredine. Zadatak je bio da se do kraja 2022. godine usvoji Program zaštite životne sredine grada Kragujevca, koji će biti osnova za upravljanje životnom sredinom u gradu u narednih 10 godina. Aktivnosti na projektu treba da doprinesu mobilizaciji građana i zainteresovane javnosti u pripremi predloga Programa.[12]

Odgovor lokalnih zajednica na kreiranje planskih dokumenta od značaja za očuvanje akumulacije Gruža (2022)[uredi | uredi izvor]

Opšti cilj projekta je unapređenje stanja površinskih voda od značaja za stanovnike Kragujevca kroz adekvatno učešće javnosti i uticaj na izradu Strateške procene uticaja Prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije Gruža i Prostornog plana područja posebne namene sliva akumulacije Gruža. Projekat je sproveden na teritoriji opština Kragujevac, Knić, Gornji Milanovac i Čačak.[13]

Ekološka opština Knić (2023)[uredi | uredi izvor]

Projekat je realizovan u okviru programa podrške javnom zagovaranju Istraži — Osnaži Trag fondacije. Cilj projekta je podnošenje inicijative za izradu Programa zaštite životne sredine opštine Knić — dokument javne politike koji  predstavlja sredstvo za racionalno rešavanje prioritetnih problema u oblasti zaštite životne sredine u jedinicama lokalne samouprave.[14]

Održivost akumulacija za vodosnabdevanje u Srbiji, u vreme klimatskih promena (2023)[uredi | uredi izvor]

Projekat ima za cilj da identifikuje i javnosti predstavi stanje i probleme sa kojima se akumulacije suočavaju, posebno stavljajući akcenat na nedostatke u upravljanju i sprovođenju javnih politika koje uređuju ovu oblast. U okviru projekta Udruženje Ekomar prati 6 akumulacija. Akumulacije za vodosnabdevanje su primarni i jedini izvor vodosnabdevanja za značajan broj stanovnika Srbije i uprkos značaju koji imaju u velikoj meri su zapuštene i suočavaju se sa sve većim problemima. Pored toga, promene koje nastaju kao posledica klimatske krize — ekstremne suše i poplave, doprinose njihovom bržem propadanju, što zbog starosti, što zbog nepoštovanja zone sanitarne zaštite.[15]

Od forme do suštine (2024)[uredi | uredi izvor]

Udruženje za promociju i ekološki marketing prirodnih vrednosti Ekomar iz Kragujevca je predstavilo svoj predlog izmena Odluke o javnim raspravama, kojim se ima za cilj unapređenje učešća građana u procesima kreiranja javnih politika. Ovaj predlog donosi novi pristup transparentnosti i participaciji, istovremeno omogućavajući građanima da aktivno doprinesu razvoju zajednice.[16][17]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b „O Udruženju”. Ekomar. Pristupljeno 28. 5. 2024. 
  2. ^ Katunac, Snežana (2021-05-27). „Udruženje Ekomar - za zaštićena područja, registar lokalnih zagađivača i edukaciju građana u Kragujevcu”. Oblakoder. Pristupljeno 2024-05-28. 
  3. ^ „2016 - Ekološko edukativna staza faza 1”. Ekomar. Pristupljeno 2024-05-28. 
  4. ^ „2018 - Mali vodič kroz ekološke ...”. Ekomar. Pristupljeno 2024-05-28. 
  5. ^ „Ekomar: Čuvari voda”. Ekologija Kragujevac. 2023-12-01. Pristupljeno 2024-05-28. 
  6. ^ „2019 - Ekološko edukativna staza faza 2”. Ekomar. Pristupljeno 2024-05-28. 
  7. ^ „2020 - Transparentnost podataka kao ...”. Ekomar. Pristupljeno 2024-05-28. 
  8. ^ „2020 - Od objave do akcije”. Ekomar. Pristupljeno 2024-05-28. 
  9. ^ „2021- Metode naučnog vrednovanja...”. Ekomar. Pristupljeno 2024-05-28. 
  10. ^ „2021- Monitoring površinskih voda”. Ekomar. Pristupljeno 2024-05-28. 
  11. ^ „2021- Ima li života (u) Lepenici?”. Ekomar. Pristupljeno 2024-05-28. 
  12. ^ „2022- Zelena perspektiva”. Ekomar (na jeziku: engleski). Pristupljeno 2024-05-28. 
  13. ^ „2022- Odgovor lokalnih zajednica..”. Ekomar. Pristupljeno 2024-05-28. 
  14. ^ „2023 - Ekološka opština Knić”. Ekomar. Pristupljeno 2024-05-28. 
  15. ^ Savić Ranković, Zorica (2023-07-21). „Koliko klimatske promene utiču na održivost akumulacija?”. Pristupljeno 2024-05-28. 
  16. ^ „Udruženje Ekomar”. RTK. 2023-07-21. Pristupljeno 2024-05-28. 
  17. ^ „2024 - od Forme do suštine”. Ekomar. Pristupljeno 2024-05-28.