Uesugi Kagekacu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Uesugi Kagekacu (1555-1623), japanski velikaš i vojskovođa u periodu Azuči-Momojama i periodu Edo.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Klan Uesugi bio je do 1578. gospodar provincija Ečigo, Eču, Noto i Kaga. Do 1582. sve provincije osim Ečiga zauzeo je Oda Nobunaga.

Uesugi Kenšin, gospodar provincija Ečigo, Kaga, Noto i Eču i jedan od najvećih vojskovođa Sengoku ere, umro je iznenada (pod sumnjivim okolnostima) 1578. Nasledio ga je usvojeni sin Uesugi Kagetora (1552-1579), koji je bio sedmi sin Hodžo Udžijasua, gospodara oblasti Kanto. Međutim, Kenšinov sestrić Uesugi Kagekacu osporio je nasleđe Kagetori i uz pomoć Takeda Kacujorija, jednog od najmoćnijih velikaša istočnog Japana, uspeo je da ga porazi i natera da izvrši sepuku (1579).[1] Međutim, građanski rat u klanu Uesugi omogućio je snagama Oda Nobunage, koje je predvodio Šibata Kacuje, da u periodu 1579-1582. preotmu njihove posede u zapadnim provincijama, a provincija Ečigo održala se samo zahvaljujući iznenadnoj smrti Oda Nobunage u hramu Honodži.

Posle Nobunagine smrti, Kagekacu se pomirio sa njegovim naslednikom Tojotomi Hidejošijem i borio se na njegovoj strani i bici kod Šizugatake (1583), bici kod Komakija (1584) i opsadi Odavare (1590). Od Hidejošija je dobio ogromni feud Aizu (provincija Mucu), vredan 1.200.000 kokua,[1] a posle njegove smrti ušao je u Veće pet regenata (nakon smrti Meda Tošijea 1599).[2]

U proleće 1600. opredelio se protiv hegemonije Tokugava Ijejasua i podigao je svoje trupe u Aizu-u kako bi odvukao Tokugavine snage na istok od prestonice, ali je Ijejasu sa glavninom snaga krenuo na zapad i pobedio kod Sekigahare, dok se Uesugi borio sa snagama njegovog saveznika Date Masamunea. [2]

Posle Sekigahare potčinio se pobedniku, i dobio je od Ijejasua feud Jonezava (provincija Deva) vredan 300.000 kokua. U bici za Osaku (1615) borio se na strani šogunata Tokugava.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b v g Turnbull, Stephen R. (2000). The samurai sourcebook. London. str. 89. ISBN 1-85409-523-4. OCLC 44910809. 
  2. ^ a b The Cambridge history of Japan, Volume 4. John Whitney Hall, 耕造. 山村. Cambridge, UK: Cambridge University Press. 1988—1999. str. 142—144. ISBN 0-521-22352-0. OCLC 17483588.