Pređi na sadržaj

Ulica Đorđa Jovanovića (Beograd)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ulica Đorđa Jovanovića
Opština Stari Grad
Početak Venizelosova ulica
Kraj Ulica knez Miletina
Dužina 240 m
Širina 10 m
Stvorena 1909
Nazvana 1946
Stari nazivi Novosadska
Ulica Đorđa Jovanovića

Ulica Đorđa Jovanovića nalazi se na Opštini Stari grad Beograda, i proteže se pravcem od Venizelosove ulice do Knez Miletine. Ulica je koja celom dužinom ide sa zadnje strane pijace Skadarlija.

Ime ulice[uredi | uredi izvor]

Ulica je dobila naziv još početkom 20. veka, tačnije 1909. godine po Đorđu Jovanoviću, književnom kritičaru i romansijeru. Menjala je jednom naziv. Do 1946. godine se zvala Novosadska.[1] Prema katastru iz 1940. godine Novosadska ulica se pružala od Knjeginje Olge (danas Venizelosova) do Knez Miletine.[2]

Đorđe Jovanović[uredi | uredi izvor]

Đorđe Jovanović bio je književni kritičar i romansijer sa početka 20. veka. Rođen je 1909. godine u Beogradu, a umro je 1943. godine u selu Slatina kod Kosmaja. Učestvovao je u stvaranju prvih partizanskih odreda. Publikovao je više eseja i kritika u naprednoj štampi pod pseudonimom Đorđe Daničić. Imao je i nadimak Jarac.[1]

Susedne ulice[uredi | uredi izvor]

Ulicom Đorđa Jovanovića[uredi | uredi izvor]

U Ulici Đorđa Jovanovića se nalazi starinska pekara koja izbacuje vruće lepinje stalno. Ranije je zaposleni pekare prodavao lepinje iz korpe na samoj Bajlonijevoj pijaci, a danas se kupuju direktno u pekari.[3]

Pekara kod Bajlonijeve pijace

Zanimljivosti[uredi | uredi izvor]

U Ulici Đorđa Jovanovića zgrade su po spratnosti ujednačene što čini dobar utisak za struktuiranost jedne ulice. Nijedna Fasada se ne odlikuju nekom posebnošću.[4]

Ulica Novosadska iz 1932. godine
Ulica Đorđa Jovanovića danas

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Ulice i trgovi Beograda, I knjiga (A-M). Beograd: Biblioteka grada Beograda. 2004. str. 254. 
  2. ^ Katastarska opština 1. - U: Beogradske opštinske novine, 10. juni 1940.
  3. ^ „Kod finog pekara Joce”. Before after. Pristupljeno 10. 12. 2021. 
  4. ^ O spoljašnjoj arhitekturi Beograda. - U: Beogradske opštinske novine, 1. decembar 1928.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Ulice i trgovi Beograda, I knjiga (A-M). Beograd: Biblioteka grada Beograda. 2004. str. 254. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]