Ulica Kralja Petra Prvog (Obrenovac)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Kralja Petra Prvog (Obrenovac)
Opština Obrenovac
Početak Ulica Miloša Obrenovića (Obrenovac)
Kraj Kralja Aleksandra Prvog
Dužina 500 metara m
Stari nazivi Prekošorska, Savska, Zabreška, Crkvena, Miloša Velikog, Mila Manića

Ulica Kralja Petra Prvog jedna je od najstarijih ulica u Obrenovcu. Proteže se, u dužini od 500 metara[1], od ulice Miloša Obrenovića do ulice Kralja Aleksandra Prvog, odnosno do mosta na Kupincu. Ime po Kralju Petru Prvom nosi od 2002. godine.

Istorijat[uredi | uredi izvor]

Nekada je predstavljala administrativni centar Obrenovca, u kome su se nalazili Crkva u Obrenovcu, osnovna škola, gimnazija, finansijska uprava, sresko načelstvo i sreski sud. Ulica je počinjala od ulaza u Obrenovac, idući iz pravca Beograda, i bila je jedan od dva preka šora, koji su oivičavali Obrenovačku čaršiju, pa je zbog toga njen prvi naziv bio Prekošorska.[2] Vodila je od obrenovačke crkve do mosta na Kupincu, odakle se put nastavljao dalje prema Zabrežju i pristaništu na reci Savi, koje je bilo i pogranično mesto, gde se Srbija graničila sa Habsburškom monarhijom odnosno Austrougarskom. Posle Prvog srpskog ustanka i spaljivanja turskog Paleža (staro ime Obrenovca do 1859. godine) koji se nalazio bliže reci Kolubari, formirana je nova varoš koja je jasno bila podeljena na administrativni deo, koji se nalazio u današnjoj ulici Kralja Petra Prvog, i trgovački deo koji je činila Obrenovačka čaršija[3].

Značajni objekti[uredi | uredi izvor]

Na početku ulice, na samoj raskrsnici sa Ulicom Miloša Obrenovića nalazi se Prva obrenovačka osnovna škola. Preko puta škole nalazi se Crkva posvećena Silasku Svetog Duha na apostole, a nešto dalje je Tehnička škola Obrenovac u čijem sastavu je i nekadašnja zgrada Gimnazije iz 1928. godine. Pre nego što je napravljena zgrada Gimnazije[4], niža Gimnazija se nalazila u privatnoj kući pored škole, i u njoj je 1922. godine službovala naša poznata pesnikinja Desanka Maksimović. Na školu se naslanja zgrada nekadašnjeg Sreskog suda, u čijem podrumu se nalazio i zatvor, a koja je u posleratnom periodu bila poznata obrenovačka kafana Zlatna ribica. Na suprotnoj strani, pri samom kraju ulice, malo uvučen od same ulice, nalazi se mlin koji je pre Drugog svetskog rata bio vlasništvo poznatog industrijalca Aleksandra Ace Simovića. Posle raskrsnice sa ulicom Kralja Aleksandra Prvog, gde se završava ulica Kralja Petra Prvog, nalazi se most na Kupincu, koji je nekada bio i granica Obrenovca i Zabrežja.

Galerija - današnji izgled ulice i objekata[uredi | uredi izvor]

Stari nazivi ulice[uredi | uredi izvor]

Prekošorska, Savska, Zabreška, Crkvena, Miloša Velikog, Mila Manića.

Susedne ulice[uredi | uredi izvor]

Ulica Miloša Obrenovića, Ulica Vojvode Mišića, Uzun Mirkova, Ulica Vuka Karadžića, Ulica Kralja Aleksandra Prvog, Ulica Aleksandra Ace Simovića

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Ulica Kralja Petra Prvog - Obrenovac”. www.planplus.rs. Pristupljeno 20. 10. 2020. 
  2. ^ Janošević, Ivana (2019). Obrenovac i njegova lica sa razglednica : 1900-1941. Obrenovac: Biblioteka "Vlada Aksentijević", Obrenovac. ISBN 978-86-81212-12-7. 
  3. ^ Obrenovac i okolina. Beograd: Narodna knjiga ; Obrenovac : Opštinske skupštine. 1963. Arhivirano iz originala 22. 10. 2020. g. Pristupljeno 20. 10. 2020. 
  4. ^ Milan, Đurđević (2001). Gimnazija u Obrenovcu 1922-1940. Valjevo: Istorijski arhiv Valjevo. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]