Univerzitet u Torontu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Univerzitet u Torontu
University of Toronto
lat. Universitas Torontonensis
Bivše imeKing's College (1827–1849)
MotoVelut arbor ævo
Moto (na srpskom)Kao drvo kroz vekove
Tipjavni
Osnivanje15. marta 1827.
Budžet
  • oko $2.59 billion (excl. colleges)[1]
  • oko $2.84 billion (incl. colleges)[1]
KancelarRouz M. Paten[2]
PredsednikMerik Gertler[2]
Akademsko osoblje2.547[3]
Administrativno
osoblje
4.590[3]
Broj studenata60.595[a][4]
Preddiplomci45.523
Postdiplomci17.072
LokacijaToronto,
 Kanada
Kampusurban
Boje  
AfilijacijeAAU,
ACU,
AUCC,
U15
Veb-sajtwww.utoronto.ca

Univerzitet u Torontu (engl. University of Toronto, U of T) je jedna od najvećih institucija visokog obrazovanja u Kanadi. Nastavno osoblje broji preko 2.000 članova, a univerzitet pohađa 59.434 studenata na više programa osnovnih studija. Moto univerziteta je Velut arbor ævo, što na latinskom znači: kao drvo kroz vekove. Osnovan je kraljevskom poveljom 1827. godine kao Kings koledž, i prva je visokoškolska ustanova u Gornjoj Kanadi. Univerzitet je prvobitno kontrolisala crkva Engleske, a današnji naziv univerzitet je preuzeo 1850. godine kada je postao sekularna institucija. Kao fakultetski univerzitet, sastoji se od jedanaest koledža, svaki sa znatnom autonomijom u finansijskim i institucionalnim poslovima i značajnim razlikama po karakteru i istoriji. Univerzitet takođe ima dva prigradska kampusa smeštena u Skarboru i Misisogi.

Univerzitet u Torontu nudi preko 700 dodiplomskih i 200 postdiplomskih programa. Na svim glavnim rang listama univerzitet se neprekidno nalazi u prvih deset javnih univerziteta u svetu i kao vrhunski univerzitet u Kanadi.[5][6][7][8] On godišnje prima više finansijskih sredstva za naučna istraživanja i doprinosa od bilo kog drugog kanadskog univerziteta i jedan je od dva člana Asocijacije američkih univerziteta izvan Sjedinjenih Država, pri čemu je drugi Univerzitet Makgil.[9]

Akademski gledano, Univerzitet u Torontu je poznat po uticajnim kretanjima i nastavnim planovima i programima u oblastima književne kritike i teorije komunikacije, zajednički poznatim kao Torontska škola. Univerzitet je bio rodno mesto istraživanja insulina i matičnih ćelija, prvog veštačkog srčanog pejsmejker,[10] i mesto prve uspešne transplantacije pluća i nerva. Univerzitet je takođe bio dom za prvog elektronski mikroskop, razvoja dubokog učenja,[11] neuronskih mreža, multitač tehnologiju, identifikacije prve crne rupe Labud X-1 i razvoja teorije NP-kompletnosti.

Varsiti Bluz su atletski timovi koji predstavljaju univerzitet na mečevima međukolegijalnih liga, vezanih za fudbal, veslanje i hokej na ledu. Najraniji zabeleženi primer gridion fudbala odvio se na Univerzitetu u Torontu u Univerzitetskom koledžu u novembru 1861.[12] Univerzitetska kuća Hart rani je primer severnoameričkog studentskog centra, istovremeno služeći kulturnim, intelektualnim i rekreativnim interesima u okviru svog velikog gotičko-preporodnog kompleksa.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Rana istorija[uredi | uredi izvor]

Osnivanje kolonijalnog koledža dugo je bila želja Džona Grejvsa Simka, prvog poručnika-guvernera Gornje Kanade i osnivača Jorka, kolonijalne prestonice.[13][14] Kao vojni zapovednik školovan u Oksfordu, koji se borio u Američkom revolucionarnom ratu, Simko je verovao da je potreban koledž za sprečavanje širenja republikanizma iz Sjedinjenih Država.[14] Izvršni komitet Gornje Kanade preporučio je 1798. godine da se u Jorku osnuje koledž.[14]

Povelja dodeljena od kralja Džordža IV iz 1827, kojom je uspostavljen Kraljevski koledž.
Slika Univerzitetskog koledža, 1859.

Dana 15. marta 1827. godine kralj Džordž IV formalno je izdao kraljevsku povelju, proglašavajući „od ovog vremena jedan koledž, sa stilom i privilegijama univerziteta ... za obrazovanje mladih na principima hrišćanske religije, i za njihovo podučavanje u raznim granama nauke i književnosti ... da se nastavi zauvek, pod nazivom Kings koledž“.[15] Dodeljivanje povelje uglavnom je rezultat intenzivnog lobiranja Džona Strona, uticajnog anglikanskog episkopa Toronta koji je preuzeo dužnost prvog predsednika koledža.[15][16] Originalna trospratna škola i stilu grčkog preporoda izgrađena je na današnjem mestu Kvins parka.[17][18][19]

Pod Stronovim nadzorom, Kings koledž je bio verska institucija usko povezana sa Crkvom Engleske i britanskom kolonijalnom elitom, poznatom kao Porodični kompakt.[20] Reformistički političari protivili su se kontroli sveštenstva nad kolonijalnim institucijama i borili su se za to da se koledž sekularizira.[21] Godine 1849, nakon duge i žestoke rasprave, novoizabrana nadzorna vlada provincije Kanade izglasala je preimenovanje Kings koledža u Univerzitet u Torontu i prekinula veze škole sa crkvom.[16] Očekujući ovu odluku, razjareni Stron dao je ostavku godinu dana ranije i otvorio Triniti koledž kao privatnu anglikansku bogosloviju.[22] Univerzitetski koledž je stvoren kao nedenominaciona nastavna grana Univerziteta u Torontu. Tokom Američkog građanskog rata, pretnja blokadom Unije na Britanskoj Severnoj Americi podstakla je stvaranje Univerzitetskog pušačkog korpusa, koji se borio u otporu fenijanskim napadima na granicu Niagare 1866.[23] Taj korpus je bio deo Rezervne milicije koju je vodio profesor Henri Kroft.[23]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Sledeća slika je za kampus Sent Džordža, glavni univerzitetski kampus u centru Toronta. Za podatke o njegovim satelitskim kampusima u Skarboru i Misisogi pogledajte korespondirajuće članke.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Endowment figure does not include separate endowment funds maintained by individual colleges. Financial Report - 2019 (PDF). Financial Services Department, University of Toronto. 2019. Pristupljeno 8. 5. 2020. 
  2. ^ a b „About The Chancellor”. Arhivirano iz originala 17. 8. 2018. g. Pristupljeno 17. 8. 2018. 
  3. ^ a b Pask-Aubé, Corinne (2012). University of Toronto Facts and Figures. Office of Government, Institutional and Community Relations. Arhivirano iz originala 30. 4. 2016. g. Pristupljeno 23. 2. 2016. 
  4. ^ „Quick Facts”. University of Toronto. Arhivirano iz originala 10. 10. 2017. g. Pristupljeno 29. 2. 2020. 
  5. ^ „Academic Ranking of World Universities 2020 - Canada”. ShanghaiRanking Consultancy. 2020. Arhivirano iz originala 24. 09. 2020. g. Pristupljeno 16. 8. 2020. 
  6. ^ „World University Rankings 2021”. Times Higher Education. TES Global. 2021. Pristupljeno 2. 9. 2020. 
  7. ^ „Best Global Universities in Canada”. U.S. News & World Report. U.S. News & World Report, L.P. 19. 10. 2020. Pristupljeno 20. 10. 2020. 
  8. ^ „QS World University Rankings - 2022”. QS Quacquarelli Symonds Limited. 2021. Pristupljeno 8. 6. 2021. 
  9. ^ „Association of American Universities”. Aau.edu. Arhivirano iz originala 14. 1. 2013. g. Pristupljeno 5. 11. 2012. 
  10. ^ Pearce, Jeremy (31. 3. 2005). „Dr. Wilfred G. Bigelow, 91, A Pioneer in Heart Surgery”. The New York Times. Arhivirano iz originala 13. 3. 2012. g. Pristupljeno 21. 3. 2009. 
  11. ^ Werbos, Paul J. (Paul John). Beyond regression : new tools for prediction and analysis in the behavioral sciences. OCLC 77001455. 
  12. ^ Bernstein, Mark F. (19. 9. 2001). Football: The Ivy League Origins of an American Obsession (na jeziku: engleski). University of Pennsylvania Press. ISBN 978-0-8122-3627-9. 
  13. ^ „Simcoe, John Graves”. Volume V. Dictionary of Canadian Biography. 2000. Arhivirano iz originala 17. 10. 2012. g. Pristupljeno 2. 11. 2008. 
  14. ^ a b v „Who was an early advocate for higher education in Upper Canada?”. History Q & A. University of Toronto Department of Public Affairs. 2002. Arhivirano iz originala 20. 4. 2019. g. Pristupljeno 20. 4. 2019. 
  15. ^ a b „The story of the University of Toronto's original charter”. University of Toronto Archives and Records Management Services. Arhivirano iz originala 10. 2. 2012. g. Pristupljeno 2. 11. 2008. 
  16. ^ a b Friedland, Martin L. (2002). The University of Toronto: A History. University of Toronto Press. str. 4, 31, 143, 156, 313, 376, 593–6. ISBN 978-0-8020-4429-7. 
  17. ^ „What university was founded 175 years ago?”. History Q & A. University of Toronto Department of Public Affairs. 2002. Arhivirano iz originala 20. 4. 2019. g. Pristupljeno 20. 4. 2019. 
  18. ^ Bissell, Claude T., ur. (1953), University College, A Portrait 1853-1953, University of Toronto Press 
  19. ^ Peppiatt, Liam. „Chapter 17: Universities Old and New”. Robertson's Landmarks of Toronto Revisited. Arhivirano iz originala 30. 6. 2017. g. Pristupljeno 9. 7. 2015. 
  20. ^ „Strachan, John”. Volume IX. Dictionary of Canadian Biography Online. 2000. Arhivirano iz originala 26. 5. 2011. g. Pristupljeno 2. 11. 2008. 
  21. ^ „How does history remember the 1849 conversion of King's College to the University of Toronto?”. History Q & A. University of Toronto Department of Public Affairs. 2002. Arhivirano iz originala 20. 4. 2019. g. Pristupljeno 20. 4. 2019. 
  22. ^ Faught, Brad (2000). „The Cast of Presidents”. University of Toronto Magazine (Summer 2000). Arhivirano iz originala 18. 2. 2007. g. Pristupljeno 30. 11. 2008. 
  23. ^ a b „In what battle did the University Rifle Corps first see action?”. History Q & A. University of Toronto Department of Public Affairs. 2002. Arhivirano iz originala 10. 4. 2019. g. Pristupljeno 20. 4. 2019. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]