Univerzitet u Torontu
University of Toronto | |
lat. Universitas Torontonensis | |
Bivše ime | King's College (1827–1849) |
---|---|
Moto | Velut arbor ævo |
Moto (na srpskom) | Kao drvo kroz vekove |
Tip | javni |
Osnivanje | 15. marta 1827. |
Budžet | |
Kancelar | Rouz M. Paten[2] |
Predsednik | Merik Gertler[2] |
Akademsko osoblje | 2.547[3] |
Administrativno osoblje | 4.590[3] |
Broj studenata | 60.595[a][4] |
Preddiplomci | 45.523 |
Postdiplomci | 17.072 |
Lokacija | Toronto, Kanada |
Kampus | urban |
Boje | |
Afilijacije | AAU, ACU, AUCC, U15 |
Veb-sajt | www |
Univerzitet u Torontu (engl. University of Toronto, U of T) je jedna od najvećih institucija visokog obrazovanja u Kanadi. Nastavno osoblje broji preko 2.000 članova, a univerzitet pohađa 59.434 studenata na više programa osnovnih studija. Moto univerziteta je Velut arbor ævo, što na latinskom znači: kao drvo kroz vekove. Osnovan je kraljevskom poveljom 1827. godine kao Kings koledž, i prva je visokoškolska ustanova u Gornjoj Kanadi. Univerzitet je prvobitno kontrolisala crkva Engleske, a današnji naziv univerzitet je preuzeo 1850. godine kada je postao sekularna institucija. Kao fakultetski univerzitet, sastoji se od jedanaest koledža, svaki sa znatnom autonomijom u finansijskim i institucionalnim poslovima i značajnim razlikama po karakteru i istoriji. Univerzitet takođe ima dva prigradska kampusa smeštena u Skarboru i Misisogi.
Univerzitet u Torontu nudi preko 700 dodiplomskih i 200 postdiplomskih programa. Na svim glavnim rang listama univerzitet se neprekidno nalazi u prvih deset javnih univerziteta u svetu i kao vrhunski univerzitet u Kanadi.[5][6][7][8] On godišnje prima više finansijskih sredstva za naučna istraživanja i doprinosa od bilo kog drugog kanadskog univerziteta i jedan je od dva člana Asocijacije američkih univerziteta izvan Sjedinjenih Država, pri čemu je drugi Univerzitet Makgil.[9]
Akademski gledano, Univerzitet u Torontu je poznat po uticajnim kretanjima i nastavnim planovima i programima u oblastima književne kritike i teorije komunikacije, zajednički poznatim kao Torontska škola. Univerzitet je bio rodno mesto istraživanja insulina i matičnih ćelija, prvog veštačkog srčanog pejsmejker,[10] i mesto prve uspešne transplantacije pluća i nerva. Univerzitet je takođe bio dom za prvog elektronski mikroskop, razvoja dubokog učenja,[11] neuronskih mreža, multitač tehnologiju, identifikacije prve crne rupe Labud X-1 i razvoja teorije NP-kompletnosti.
Varsiti Bluz su atletski timovi koji predstavljaju univerzitet na mečevima međukolegijalnih liga, vezanih za fudbal, veslanje i hokej na ledu. Najraniji zabeleženi primer gridion fudbala odvio se na Univerzitetu u Torontu u Univerzitetskom koledžu u novembru 1861.[12] Univerzitetska kuća Hart rani je primer severnoameričkog studentskog centra, istovremeno služeći kulturnim, intelektualnim i rekreativnim interesima u okviru svog velikog gotičko-preporodnog kompleksa.
Istorija[uredi | uredi izvor]
Rana istorija[uredi | uredi izvor]
Osnivanje kolonijalnog koledža dugo je bila želja Džona Grejvsa Simka, prvog poručnika-guvernera Gornje Kanade i osnivača Jorka, kolonijalne prestonice.[13][14] Kao vojni zapovednik školovan u Oksfordu, koji se borio u Američkom revolucionarnom ratu, Simko je verovao da je potreban koledž za sprečavanje širenja republikanizma iz Sjedinjenih Država.[14] Izvršni komitet Gornje Kanade preporučio je 1798. godine da se u Jorku osnuje koledž.[14]
Dana 15. marta 1827. godine kralj Džordž IV formalno je izdao kraljevsku povelju, proglašavajući „od ovog vremena jedan koledž, sa stilom i privilegijama univerziteta ... za obrazovanje mladih na principima hrišćanske religije, i za njihovo podučavanje u raznim granama nauke i književnosti ... da se nastavi zauvek, pod nazivom Kings koledž“.[15] Dodeljivanje povelje uglavnom je rezultat intenzivnog lobiranja Džona Strona, uticajnog anglikanskog episkopa Toronta koji je preuzeo dužnost prvog predsednika koledža.[15][16] Originalna trospratna škola i stilu grčkog preporoda izgrađena je na današnjem mestu Kvins parka.[17][18][19]
Pod Stronovim nadzorom, Kings koledž je bio verska institucija usko povezana sa Crkvom Engleske i britanskom kolonijalnom elitom, poznatom kao Porodični kompakt.[20] Reformistički političari protivili su se kontroli sveštenstva nad kolonijalnim institucijama i borili su se za to da se koledž sekularizira.[21] Godine 1849, nakon duge i žestoke rasprave, novoizabrana nadzorna vlada provincije Kanade izglasala je preimenovanje Kings koledža u Univerzitet u Torontu i prekinula veze škole sa crkvom.[16] Očekujući ovu odluku, razjareni Stron dao je ostavku godinu dana ranije i otvorio Triniti koledž kao privatnu anglikansku bogosloviju.[22] Univerzitetski koledž je stvoren kao nedenominaciona nastavna grana Univerziteta u Torontu. Tokom Američkog građanskog rata, pretnja blokadom Unije na Britanskoj Severnoj Americi podstakla je stvaranje Univerzitetskog pušačkog korpusa, koji se borio u otporu fenijanskim napadima na granicu Niagare 1866.[23] Taj korpus je bio deo Rezervne milicije koju je vodio profesor Henri Kroft.[23]
Napomene[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ a b Endowment figure does not include separate endowment funds maintained by individual colleges. Financial Report - 2019 (PDF). Financial Services Department, University of Toronto. 2019. Pristupljeno 8. 5. 2020.
- ^ a b „About The Chancellor”. Arhivirano iz originala 17. 8. 2018. g. Pristupljeno 17. 8. 2018.
- ^ a b Pask-Aubé, Corinne (2012). University of Toronto Facts and Figures. Office of Government, Institutional and Community Relations. Arhivirano iz originala 30. 4. 2016. g. Pristupljeno 23. 2. 2016.
- ^ „Quick Facts”. University of Toronto. Arhivirano iz originala 10. 10. 2017. g. Pristupljeno 29. 2. 2020.
- ^ „Academic Ranking of World Universities 2020 - Canada”. ShanghaiRanking Consultancy. 2020. Arhivirano iz originala 24. 09. 2020. g. Pristupljeno 16. 8. 2020.
- ^ „World University Rankings 2021”. Times Higher Education. TES Global. 2021. Pristupljeno 2. 9. 2020.
- ^ „Best Global Universities in Canada”. U.S. News & World Report. U.S. News & World Report, L.P. 19. 10. 2020. Pristupljeno 20. 10. 2020.
- ^ „QS World University Rankings - 2022”. QS Quacquarelli Symonds Limited. 2021. Pristupljeno 8. 6. 2021.
- ^ „Association of American Universities”. Aau.edu. Arhivirano iz originala 14. 1. 2013. g. Pristupljeno 5. 11. 2012.
- ^ Pearce, Jeremy (31. 3. 2005). „Dr. Wilfred G. Bigelow, 91, A Pioneer in Heart Surgery”. The New York Times. Arhivirano iz originala 13. 3. 2012. g. Pristupljeno 21. 3. 2009.
- ^ Werbos, Paul J. (Paul John). Beyond regression : new tools for prediction and analysis in the behavioral sciences. OCLC 77001455.
- ^ Bernstein, Mark F. (19. 9. 2001). Football: The Ivy League Origins of an American Obsession (na jeziku: engleski). University of Pennsylvania Press. ISBN 978-0-8122-3627-9.
- ^ „Simcoe, John Graves”. Volume V. Dictionary of Canadian Biography. 2000. Arhivirano iz originala 17. 10. 2012. g. Pristupljeno 2. 11. 2008.
- ^ a b v „Who was an early advocate for higher education in Upper Canada?”. History Q & A. University of Toronto Department of Public Affairs. 2002. Arhivirano iz originala 20. 4. 2019. g. Pristupljeno 20. 4. 2019.
- ^ a b „The story of the University of Toronto's original charter”. University of Toronto Archives and Records Management Services. Arhivirano iz originala 10. 2. 2012. g. Pristupljeno 2. 11. 2008.
- ^ a b Friedland, Martin L. (2002). The University of Toronto: A History. University of Toronto Press. str. 4, 31, 143, 156, 313, 376, 593–6. ISBN 978-0-8020-4429-7.
- ^ „What university was founded 175 years ago?”. History Q & A. University of Toronto Department of Public Affairs. 2002. Arhivirano iz originala 20. 4. 2019. g. Pristupljeno 20. 4. 2019.
- ^ Bissell, Claude T., ur. (1953), University College, A Portrait 1853-1953, University of Toronto Press
- ^ Peppiatt, Liam. „Chapter 17: Universities Old and New”. Robertson's Landmarks of Toronto Revisited. Arhivirano iz originala 30. 6. 2017. g. Pristupljeno 9. 7. 2015.
- ^ „Strachan, John”. Volume IX. Dictionary of Canadian Biography Online. 2000. Arhivirano iz originala 26. 5. 2011. g. Pristupljeno 2. 11. 2008.
- ^ „How does history remember the 1849 conversion of King's College to the University of Toronto?”. History Q & A. University of Toronto Department of Public Affairs. 2002. Arhivirano iz originala 20. 4. 2019. g. Pristupljeno 20. 4. 2019.
- ^ Faught, Brad (2000). „The Cast of Presidents”. University of Toronto Magazine (Summer 2000). Arhivirano iz originala 18. 2. 2007. g. Pristupljeno 30. 11. 2008.
- ^ a b „In what battle did the University Rifle Corps first see action?”. History Q & A. University of Toronto Department of Public Affairs. 2002. Arhivirano iz originala 10. 4. 2019. g. Pristupljeno 20. 4. 2019.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Bissell, Claude T. (1974). Halfway up Parnassus: A Personal Account of the University of Toronto. University of Toronto Press. ISBN 0-8020-2172-7.
- Ford, Ann Rochon. (1985). A Path Not Strewn with Roses. University of Toronto Press. ISBN 0-8020-3999-5.
- Friedland, Martin L. (2002). The University of Toronto: A History. University of Toronto Press. ISBN 0-8020-4429-8.
- Levi, Charles Morden. (2003). Comings and Goings. McGill-Queen's University Press. ISBN 0-7735-2442-8.
- McKillop, A. Brian. (1994). Matters of Mind. University of Toronto Press. ISBN 0-8020-7216-X.
- Slater, John G. (2005). Minerva's Aviary: Philosophy at Toronto. University of Toronto Press. ISBN 0-8020-3870-0.
- Wallace, W. Stewart. A History of the University of Toronto, 1827–1927. University of Toronto Press, 1927.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanični veb-sajt
- Heritage University of Toronto – U of T's ongoing history in images, text and rich media