Fajnman-Kacova formula

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Fajnman-Kacova formula, nazvana po Ričardu Fajnmanu i Marku Kacu, uspostavlja vezu između paraboličnih parcijalnih diferencijalnih jednačina i stohastičkih procesa. Kada su Mark Kac i Ričard Fajnman bili na Kornelu, Kac je prisustvovao Fajnmanovom predavanju i primetio da njih dvojica rade na istoj stvari iz različitih pravaca. Dobijena je Fajnman-Kacova formula, koja strogo dokazuje stvarni slučaj Fajnmanovih integralnih putanja. Složeni slučaj, koji se javlja kada je uključen i spin čestice, još nije dokazan.

Ova formula nudi metod rješavanja određenih parcijelnih diferencijalnih jednačina simulacijom slučajnih putanja stohastičkog procesa. Nasuprot tome, važna klasa očekivanja slučajnih procesa može se izračunati pomoću determinističkih metoda.

Teorema[uredi | uredi izvor]

Razmotrimo parcijalne diferencijalne jednačine

definisane za sve i , koji zavise od terminalnog stanja

gdje su μ, σ, ψ, V, f poznate funkcije, T je parametar, a je nepoznato. Tada na Fajnman-Kacova formula govori da se rješenje može zapisati kao uslovno očekivanje

pod mjerom vjerovatnoće Q, tako da je X Itô proces vođen jednačinom

gde je WQ(t) Vinerov proces (takođe poznat kao Braunovo kretanje) pod Q, a početni uslov za X(t) je X(t) = x.

Dokaz[uredi | uredi izvor]

Dokaz da je ova formula rješenje diferencijalne jednačine je dug, težak i nije prikazan ovde. Međutim, razumno je jednostavno pokazati da, ako postoji rješenje, ono mora imati oblik naveden iznad.

Neka je u(x, t) rješenje gorenavedene diferencijalne jednačine. Primjenom pravila proizvoda u Itô procesu na proces

dobija se

S obzirom da je

treći član je i može se izostaviti. Takođe imamo da je

Primjenom Itô's leme na , slijedi da

Prvi član sadrži, u zagradama, gornju parcijalnu diferencijalnu jednačinu i stoga je nula. Ono što ostaje je

Integracijom ovog rješenja od t do T, može se zaključiti da je

Nakon uzimanja očekivanja, uslovljenih sa Xt = x, i posmatrajući da je desna strana Itô integral, koji ima očekivanje nula, slijedi da je

Željeni rezultat dobija se opažanjem da je

i napokon

Primjena[uredi | uredi izvor]

U finansijskoj matematici, Fajnman-Kacova formula se koristi da se efikasno izračunaju rješenja Blek-Šolove jednačine za cijene akcija.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Brandimarte, Paolo (6. 6. 2013). Numerical Methods in Finance and Economics: A MATLAB-Based Introduction (na jeziku: engleski). John Wiley & Sons. ISBN 9781118625576.