Pređi na sadržaj

Hanan el Šejh

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hanan el Šejh
حنان الشيخ
Ḥanān aš-Šayẖ
Hana el Šejh na Sajmu knjiga u Helsinkiju 2003
Lični podaci
Datum rođenja(1945-11-12)12. novembar 1945.(78 god.)
Mesto rođenjaBejrut,  Liban
NacionalnostLibanka
Religijaislam, šiizam
Obrazovanjeknjiževnost
UniverzitetAmerički ženski koledž (Ramzes)
Zanimanjespisateljica
Porodica
RoditeljiAbu Husein
Kamila
Književni rad
Jezik stvaranjaarapski
Žanrfikcija
Uticaji odLejla Baalbaki

Hanan el Šejh (arap. Ḥanān el Šeyẖ ,حنان الشيخ, rođena 12. novembra 1945, Bejrut) je priznata libanska spisateljica savremene književnosti.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Hanan el Šejh je rođena u strogoj šiitskoj porodici 12. novembra 1945. godine u Bejrutu. Njen otac i brat su vršili strogu kontrolu nad njom tokom njenog detinjstva i adolescencije. Pohađala je osnovnu školu „El Mila” za mlade muslimanke, gde je stekla tradicionalno obrazovanje, nakon čega je nastavka svoje školovanje u školi „Ahlija”. Ona je nastavila svoje obrazovanje na Američkom ženskom koledžu u Kairu, Egipat, gde je diplomirala 1966.[1]

Vratila se u Liban da radi za libanske novine el Nahar do 1975. godine. Ponovo je napustila Bejrut 1975. godine pred izbijanje libanskog građanskog rata i odselila se u Saudijsku Arabiju da bi tamo nastavila da radi i piše. Hanan sada živi u Londonu sa svojom porodicom.

Književni rad[uredi | uredi izvor]

Književnost Hanan el Šejh u stopu prati rad savremenih arapskih književnica poput Naval el Sadavi u tome što eksplicitno dovodi u pitanje ulogu žena u tradicionalnim društvenim strukturama arapskog Bliskog istoka. Njen rad je pod jakim uticajem patrijarhalne kontrole, koju nad njom nisu imali samo otac i brat, već i tradicionalistička okolina u kojoj je odrastala. Kao rezultat toga, njena dela su manifestacija socijalnog komentara o statusu žena u arapsko-muslimanskom svetu. Ona u svojim delima dovodi u pitanje pojam seksualnosti, poslušnosti, skromnosti i međuljudskih odnosa.

Njena dela često podrazumevaju i iskazuju seksualno-eksplicitne scene i seksualne situacije koje su direktno protiv društvenih normi tradicionalističkog arapskog društva, što je dovelo do toga da njene knjige budu zabranjene u konzervativnijim državama u regionu, uključujući Persijski zaliv. U drugim zemljama, teško ih je naći zbog zakona o cenzuri koji sprečava arapske prevode da budu lako dostupni javnosti. Naročiti primer je Zahrina priča koja uključuje abortus, razvod, razum, nezakonite radnje i promiskuitet, kao i delo Žene peska i mirâ koje sadrži scene lezbejskog odnosa glavnih likova.

Pored pisanja o stanju arapskih žena i književne socijalne kritike, ona je takođe deo grupe književnika koji pišu o libanskom građanskom ratu. Mnogi književni kritičari navode da njena književna dela nisu samo o stanju žena, već su ljudska manifestacija Libana tokom građanskog rata.

Dela na arapskom jeziku[uredi | uredi izvor]

  • Samoubistvo mrtvog čoveka, 1970. (انتحار رجل ميت)
  • Đavolji konj, 1975. (فرس الشيطان)
  • Zahrina priča, 1980. (حكاية زهرة)[2][3]
  • Persijski tepih u arapskim kratkim pričama, 1983.
  • Miris gazele, 1988. (مسك الغزال)[4]
  • Pošta iz Bejruta, 1992. (بريد بيروت)[5]
  • Sklanjam sunce sa krovova, 1994. (أكنس الشمس عن السطوح)
  • Venčani list (اوراق زوجية)
  • Dve žene na obali mora (امرأتان على شاطئ البحر)
  • Device Londonistana, 2015. (عذارى لندنستان)[6]
  • London je to, dragi moj (إنها لندن يا عزيزي)
  • Moja priča je duga priča حكايتي شرحٌ يطول[7]

Hanan el Šejh je 2009. godine objavila memoare o životu svoje majke pod naslovom Skakavac i ptica.[8]

Sarađivala je i sa Timom Saplom na pozorišnoj adaptaciji priča iz Hiljadu i jedne noći.[9]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]