Pređi na sadržaj

Hati

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Hati (lat. Chatti) su bili germansko pleme čija je prapostojbina početkom 1. milenijuma bila dolina gornjeg Vesera. Područje gdje su živjeli je odgovaralo današnjem centralnom i sjevernom Hesenu, odnosno Donjoj Saksoniji, oko rijeka Veser, Eder i Fulda. Prema Tacitu, među Hatima su se nalazili preci Batavaca, koje su unutarplemenske svađe natjerale da se presele na zapad u današnju Holandiju.

Hati se u rimskim izvorima prvi put spominju 1. vijeku, a posebno dobar opis je ostavio Tacit; prema njemu su bili jedno od rijetkih germanskih plemena koje je preferiralo pješadijsku od konjičke borbe, odnosno imalo logističku infrastrukturu za dugotrajne kampanje.[1] Hati su učestvovali u bici u Teutoburškoj šumi, i nakon toga žestoko branili svoju nezavisnost od Rimljana. Oko godine 50. je spriječen njihov upad u Donju Germaniju. Aktivnost Hata i njima srodnih plemena su postale jedan od razloga za izgradnju rimskog limesa.

Vjeruje se da su se Hati s vremenom stopili s većim, odnosno kasnijim germanskim narodima, među kojima se kao najbolji kandidat spominju Franci.

Takođe se vjeruje da naziv Hesen dolazi upravo od njihovog imena.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Bunson 1991, str. 83.

Literatura[uredi | uredi izvor]