Hiperid

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Hiperid

Hiperid (grč. Ὑπερείδης, 390—322. p. n. e.) je bio istaknuti atinski državnik, orator i logograf. Bio je zajedno sa Demostenom istaknuti pripadnik antimakedonske stranke u Atini.

Detinjstvo i mladost[uredi | uredi izvor]

Rođen je 390. p. n. e. kao Glaukipidov sin. Studirao je kod Platona i kod Isokrata. U isto vreme je studirao kad i Likurg iz Atine. Svoju karijeru je započeo kao logograf, tj. kao profesionalni pisac govora za suđenja. Hiperid je postao čuveni orator(govornik). Napisao je 52 govora.

Ulaz u politiku[uredi | uredi izvor]

Svoju političku karijeru započeo je napadom na političara Aristofona 363/2. p. n. e. Optužio je za zloupotrebe Aristofona, koji je tada bio jedan od najuticajnijih ljudi Atine. Tokom 360. p. n. e. tužio je Autokla za izdaju. Veliku popularnost stekao je suprotstavljajući se Filipu II Makedonskom i njegovim hegemonističkim namerama. Slagao se sa Demostenom i zajednički su djelovali sa antimakedonskih pozicija. Jedan od njegovih najpoznatijih procesa bilo je suđenje Filokratu 343. p. n. e. Filokrat je bio promakedonski orijentisan, pa su Demosten i Hiperid našli način da ga uklone sa političke scene.

Jedan od vođa antimakedonske stranke[uredi | uredi izvor]

Nakon bitke kod Heroneje 338. p. n. e. predložio je da se oslobode robovi i da se dade građansko pravo meticima, a sve sa ciljem da se Atina lakše odbrani. Međutim njegov predlog nije dočekan sa odobravanjem, tako da nije jasno da li je ikada sproveden. Zalagao se da se pomogne Tebi, koja se pobunila 336/5 protiv Aleksandra Velikoga, koji je bio odsutan na severu u ratu protiv Iliira i Tračana. Aleksandar Makedonski je 335. p. n. e. nakon razaralja Tebe tražio od Atinjana da mu isporuče 8 (ili 10) vođa antimakedonske struje u Atini. Među njima su bili Demosten i Likurg iz Atine. Po Arijanu i Hiperid je na toj listi, ali po Plutarhu Hiperid nije nabrojan. Na insistiranje Fokiona i Demada Aleksandar je odustao od te kazne.

Harpalova afera[uredi | uredi izvor]

Aleksandrov rizničar Harpal je proneverio ogromnu količinu novca, pa je pobegao u Evropu sa 5.000 talanata i 6.000 najamnika, koje je ostavio na Peloponezu. Sa delom opljačkanoga novca je otišao u Atinu, gde je tražio utočište. U Atinu je došao samo sa 700 talanata. Kad je ipak primljen u Atini Demosten i Fokion su se zalagali da se Harpal uhapsi, a Hiperid se tome protivio. Antipatar i Olimpijada su tražili od Atinjana da ga izruče. Demosten je promenio mišljenje nakon što je od Harpala primio mito. Kada je Harpal pobegao iz Atine Areopag je vršio istragu i tada su optužili Demostena da je uzeo 20 talanata. Tokom suđenja Demostenu Hiperid je govorio da Demosten nije prijavio ogromni manjak, jer ga je Harpal podmitio. Demosten je bio kažnjen novčanom kaznom od 50 talanata i zatvorom, ali uspeo je da pobegne iz zatvora.

Lamijski rat[uredi | uredi izvor]

Kada je 323. p. n. e. umro Aleksandar Veliki Hiperid se isticao svojom mržnjom prema Aleksandru. Tokom 323. p. n. e. Hiperid je krenuo u misiju po Peloponezu da bi nagovarao na ustanak protiv Makedonije. Atina je uz pomoć Harpalovoga novca započela Lamijski rat. Najpre su dali Leostenu da započne rat uz pomoć grčkih najamnika sa rta Tenara, a onda su mu poslali i atinsku vojsku. Leosten je pobedio Antipatra i držao ga je pod opsadom u gradu Lamiji. Kada je Leosten poginuo prilikom opsade Lamije Hiperid je održao veliki govor njemu u čast. Antipatar je 322. p. n. e. pobedio vojsku grčkih saveznika u bici kod Kranona. Nakon toga krenuo je prema Atini.

Smrt[uredi | uredi izvor]

Antipatar je tražio od Atinjana da mu predaju Demostena i Hiperida. Hiperid i Demosten su pobegli iz grada. Atinska narodna skupština je odgovorila na makedonski zahtev, pa je na podsticaj Demada osudila najistaknutije antimakedonske agitatore na smrt. Hiperid je potražio utočište u svetilištu u Egini zajedno sa Himerejem, bratom Demetrija Faleronskoga. Međutim potera nije poštovala svetost azila, nego ih je uhapsila u svetilištu i poslali su ih Antipatru. Hiperidu je pre pogubljenja bio odsječen jezik.

Suđenje Frini[uredi | uredi izvor]

Frina je bila čuvena grčka hetera (kurtizana). Bila je optužena za skrnavljenje Eleuzijskih misterija, pa se pojavila pred sudom na Areopagu. Hiperid je bio njen ljubavnik, pa je tokom toga suđenja bio njen branilac. Iako je Hiperid bio jedan od najsposobnijih oratora izgledalo je da Frina ipak gubi spor i da će biti osuđena. Pretila joj je smrtna kazna. Hiperid joj je pred porotom skinuo haljinu. Impresionirani njenom ljepotom suci su odlučili da je oslobode svih optužbi. U to doba lepota se smatrala darom bogova.

Izvori[uredi | uredi izvor]