Pređi na sadržaj

Hirado

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Hirado (jap. 平戸島, Hiradošima) je ostrvo u Japanskom moru.[1] Čitavo ostrvo i obližnji deo ostrva Kjušu pripadaju gradu Hirado u prefekturi Nagasaki.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Ostrvo je dugačko oko 32 km (od juga prema severu) i široko oko 10 km (od istoka prema zapadu), i pruža se uz zapadnu obalu ostrva Kjušu u pravcu jugoistok-severozapad. Sa površinom od 163 km² Hirado je 20. ostrvo po veličini u Japanu. Po popisu iz 2005, ostrvo je imalo 21.000 stanovnika.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Hirado je u periodu Sengoku bio jedna od glavnih baza japanskih pirata koji su pljačkali obale Kine i Koreje, a posle dolaska prvih trgovačkih misija iz Evrope (1542—1543) postao je važna luka za međunarodnu trgovinu sa evropskim zemljama. Prvi daimjo ostrva Hirado, Macuura Šigenobu, učestvovao je u japanskim invazijama Koreje (1592—1598) sa 3.000 svojih ljudi.[2] Prvi portugalski brodovi posetili su Hirado 1550, engleski 1580, a holandski 1600. godine. Portugalska trgovačka misija postojala je u Hiradou 1550-1561, kada je preseljena u Nagasaki, gde se održala do proterivanja svih stranih trgovaca 1639. godine. Engleska trgovačka postaja na ostrvu Hirado radila je 1600-1623, kada je sasvim napustila Japan, a holandska od 1609. do 1641, kada je preseljena na ostrvo Dešima u luci Nagasaki, gde se održala sve do otvaranja Japana za međunarodnu trgovinu (1858).[3][4]

Položaj ostrva Hirado na mapi Japana (levo) i ostrva Kjušu (desno).
Hirado na karti Japana
Hirado
Hirado
Položaj ostrva Hirado na mapi Japana.
Hirado na karti Kjušua
Hirado
Hirado
Nakadori
Hisaka
Ostrvo Hirado na mapi Kjušua.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mladenović, Andreja (1974). Veliki atlas sveta. Beograd: Prosveta. str. 80. 
  2. ^ Turnbull, Stephen R. (2002). Samurai invasion : Japan's Korean War, 1592-98. London: Cassell & Co. str. 47—51. ISBN 0-304-35948-3. OCLC 50289152. 
  3. ^ The Cambridge history of Japan, Volume 4. John Whitney Hall, 耕造. 山村. Cambridge, UK: Cambridge University Press. 1988—1999. str. XVII—XX. ISBN 0-521-22352-0. OCLC 17483588. 
  4. ^ Black, Jeremy (2006). ENCIKLOPEDIJSKI ISTORIJSKI ATLAS SVETA. Beograd: Mono&Manana. str. 267. ISBN 86-7804-042-4.