Cesna 310

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Cesna 310

Cesna 310[1]
Cesna 310[1]

Opšti podaci
Namena višenamenski
Posada 1
Broj putnika 3 do 6
Poreklo  SAD
Proizvođač Cessna Aircraft Company
Probni let 3.01.1953.
Uveden u upotrebu 1963.
Status aktivan
Prvi operater General aviation US Air Force
Broj primeraka 5.449
Dimenzije
Dužina 8,23 m
Visina 3,20 m
Raspon krila 10,67 m
Površina krila 16,30 m²
Masa
Prazan 1.293 kg
Normalna poletna 2.087 kg
Pogon
Broj motora 2
Fizičke osobine
Klipnoelisni motor 2 × Continental O-470-B
Snaga KEM-a 2 x 180 kW
Snaga KEM-a u ks 2 x 240 ks
Performanse
Maks. brzina na Hopt. 350 km/h
Ekonomska brzina 330 km/h
Dolet 1.600 km
Plafon leta 6.100 m
Brzina penjanja 516 m/min
Portal Vazduhoplovstvo

Cesna 310 je američki dvomotorni niskokrilac sa četiri do šest sedišta. Proizvodila ga je firma Cesna od 1954. do 1980. godine. Koristi se kao putnički avion, za atiotaksi i obuku i trenažu pilota.

Projektovanje i razvoj[uredi | uredi izvor]

Tehnički opis[uredi | uredi izvor]

Cesna 310 je dvomotorni niskokrilni putnički avion sa 4 sedišta.

Trup aviona je metalne konstrukcije monokok, okruglaog poprečnog preseka. Kabina pilota i putnika čine jednu celinu. Kabine su opremljene velikim przorima što omogućava izvanrednu preglednost iz aviona. Avion je opremljen uređajima koji u kabini održavaju konstantni pritisak i temperaturu. Sa svake strane trupa nalaze se vrata za ulaz u avion (kao kod automobila).

Krila su metalne konstrukcije trapezastog oblika, na nekim modelima na krajevima krila se nalaze dopunski rezervoari za gorivo. Na krilima se nalaze motori, u krilaima su smešteni unutrašnji rezervoari za gorivo a takođe i prostor u koji se uvlače točkovi za vreme leta. Krila imaju upravan položaj na trup aviona.

Pogonska grupa se sastoji od dva šestocilindrična vazduhom hlađena klipna motora, Continental O-470-B sa trokrakom ili dvokrakom metalnom elisom konstantne brzine.

Stajni trap je uvlačeći tipa tricikl (jedan točak napred i dva ispod krila. Prvi točak se u toku leta uvlači u kljun aviona a krilni točkovi se uvlače u krila. Pogon za uvlačenje i izvlačenje nogu stajnog trapa je hidraulični.

Varijante[uredi | uredi izvor]

Ova letilica se proizvodila u 42 varijante što nije čudo jer se proizvodila neprekidno 26 godina sa ukupno 5.449 primeraka.

Operativno korišćenje[uredi | uredi izvor]

Avion Cesna 310 u Jugoslaviji[uredi | uredi izvor]

U Jugoslaviji je korišćeno ukupno 12 ovih aviona. Po tipovim to izgleda ovako: osam T-310R, dva 310P, i po jedan 310F, i 310Q. Najveći korisnik je bio JAT sa 5 aviona T-310R.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 08. 08. 2020. g. Pristupljeno 28. 04. 2020. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Janić, Čedomir; Petrović, Ognjan (2010). Vek avijacije u Srbiji 1910-2010, 225 značajnih letelica. Beograd: Aerokomunikacije. ISBN 978-86-913973-0-2.
  • Komanda RV i PVO,Čuvari našeg neba, Vojnoizdavački zavod, Beograd, 1977.
  • Bojan Dimitrijević, Jugoslovensko ratno vazduhoplovstvo 1942 - 1992., IZSI i MCO, Beograd. 2012. ISBN 978-86-7403-163-6.
  • Janić, Čedomir (2008—2009). Godišnjak srpskog vazduhoplovstva. Beograd: Aerokomunikacije. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]