Crkva Svetog Nikole u Sevcu

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Crkva Svetog Nikole u Sevcu
Crkva Svetog Nikole
Vreme nastanka16. vek
Tip kulturnog dobraSpomenik kulture od izuzetnog značaja
Nadležna ustanova za zaštituPokrajinski zavod za zaštitu spomenika kulture Kosova i Metohije

Crkva Svetog Nikole u Sevcu, opština Štrpce, je crkva Srpske pravoslavne crkve. Nalazi se u selu Sevce kod Uroševca, 5 km od turističkog naselja Brezovica. Pominje se kao najsevernije selo Sirinićke župe koje je car Dušan 1355. godine, potvrdio kao dar manastiru Hilandar.[1] Crkva se nalazi sa desne strane puta koji vodi u selo. Sa njene severne strane protiče potok Lepenac.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Ne zna se tačno kada je crkva podignuta — njene novije freske je radio zograf Josif iz Lazaropolja kod Debra.

Izgled[uredi | uredi izvor]

Crkva je malih dimenzija pravougaone osnove sa spolja trostranom apsidom. Kasnijom dogradnjom zatvoreno je zapadno pročelje sa lučno zasvedenim vratima i kamenom konstrukcijom. Crkva je zasvedena poluobličastim svodom koji je po sredini napukao. Originalni krovni pokrivač zamenjen je novim, falcovanim crepom. Na južnom zidu je još jedan niži ulaz sa starim kamenim pragom i uzani prozor. Ceo hram je malterisan osim apside na kojoj se vidi način zidanja i kameni sloj. Na istočnom zidu su tri niše, u sredini apsida, a levo i desno đakonikon i proskomidija. Pod je popločan kamenim kvadratnim pločama. Po svom obliku, dimenzijama i načinu gradnje može se okvirno datovati u srednji vek. Sa zapadne strane, podignuta je još jedna prostorija kvadratne osnove sa troslivnim krovom. Ona služi kao prodavnica u vreme većih praznika i slava. Nad njom je mali zvonik sa četvoroslivnim krovom pokriven pocinkovanim limom. Kvalitetan stariji polijelej crkvi je poklonio iseljenik Nedeljko Ajdar, iz Amerike. Sve površine zidova broda crkve prekrivene su freskama slikanim 1861. godine od strane zografa Josifa iz Lazaropolja kod Debra. U apsidalnom prostoru freske su prekrečene. Ikonostas je mali drveni, sa ikonama iz 1916. godine.[2]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Milan Ivanović, Crkveni spomenici XIII-XX vek, u Zadužbine Kosova. Spomenici i znamenja srpskog naroda, Prizren-Beograd 1987.
  2. ^ Nebojša Đokić, Branko Nadoveza, Crkve i manastiri na Kosovu i Metohiji u XIX veku. Ostavština Nemanjića, Kruševac 2019, str. 307-308.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]