Šablon:IČ-Hokej na ledu na olimpijskim igrama

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Poster LOI 1920.
Poster LOI 1920.

Hokej na ledu je na programu Olimpijskih igara još od Antverpena 1920. godine i taj prvi hokejaški olimpijski turnir održan je u okviru Letnjih olimpijskih igara. Od 1924. hokejaški turnir je deo Zimskih olimpijskih igara. Prvi turnir u ženskoj konkurenciji održan je tek u Naganu 1998. godine. Pošto su olimpijske igre zamišljene kao takmičenje sportista amatera, profesionalnim hokejašima nije bio dozvoljen nastup na igrama sve do 1998. godine kada je ova zabrana ukinuta.

U periodu između 1924. i 1988. takmičenja su se održavala po Bergerovom sistemu u ligaškoj formi. Medalje su osvajale ekipe koje bi sakupile najviše bodova (nije postojala eliminaciona faza). Olimpijska takmičenja u hokeju na ledu održavaju se po pravilima svetske hokejaške federacije i nešto su drugačija od pravila koja se primenjuju u okviru NHL lige. Tokom takmičenja igrači se obavezno testiraju na eventualna nedozvoljena doping sredstva, a testiranja sprovodi Svetska antidoping agencija (WADA). Od 1972. kada su uvedena ova testiranja svega 5 igrača je bilo pozitivno na nedozvoljene supstance.

Tokom prve tri decenije dominirala je reprezentacija Kanade koja je osvojila šest od mogućih sedam zlatnih medalja. Među osvajačima medalja u tom periodu javljale su i selekcije SAD, Švedske i Čehoslovačke. Sve do 1968. rezultat na olimpijskom turniru se ujedno računao i kao takmičenje za titulu svetskog prvaka. Godine 1956. u takmičenje se uključuje selekcija SSSR koja preuzima primat i dominira takmičenjima u naredne tri decenije, osvojivši sedam od devet mogućih zlatnih medalja. Preostala dva zlata u tom periodu pripala su SAD 1960. i 1980. godine. Nekada najuspešnija hokejaška nacija, Kanada svoje novo olimpijsko zlato čekala je punih 50 godina, sve do 2002. godine. Zlatne medalje osvajali su još Britanci 1936, Šveđani 1994. i 2006, Česi 1998. i članovi Ujedinjenog tima koji su činili igrači iz bivšeg Sovjetskog Saveza 1992. Mesto na podijumu su zauzimali i Švajcarci, Finci, Rusi i Nemci.