Šargija

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Šargija

Šargija je trzalački instrument dugog vrata, dugačak najčešće 95-100 cm. Koristi se u narodnoj muzici balkanskih zemalja, uključujući Srbiju, Bosnu, Hrvatsku i Albaniju.

Šargija vodi poreklo iz Bosne, iz vremena vladavine Osmanskog carstva. Sviraju je Srbi, Bošnjaci, Albanci i Hrvati.

Šargija je sličana dvožičanoj ćifteliji, ali ima više žica i izgleda kao primitivni saz. Korpus šargije je kruškolik, a vrat je dugačak (oko 50 cm). Korpus ima nekoliko manjih i jedan veći otvor. Čivije se nalaze na glavi i spreda i sa strane. Šargija ima 4, 5, 6, 7 i (ređe) više žica i oko 12 prečnika. Telo može biti napravljeno od odvojene bačve ili isklesan iz jednog komada drveta.

Na najvišoj žici se svira melodija, dok ostale žice služe kao bordunska pratnja. Ima zvečeći zvuk, kao turski saz. Šargiju obično prati violina. Uz svirku šargije se uglavnom igra, ali se pevaju i pesme.

Njome prate srpske junačke pesme i svirači u Krajini, a narodna pesma je spominje kao sedefli šargiju.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Šargija – Tkanica.org” (na jeziku: hrvatski). Pristupljeno 2023-02-04. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]