Šermanov pohod
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/25/F.O.C._Darley_and_Alexander_Hay_Ritchie_-_Sherman%27s_March_to_the_Sea.jpg/220px-F.O.C._Darley_and_Alexander_Hay_Ritchie_-_Sherman%27s_March_to_the_Sea.jpg)
Šermanov pohod je deo Američkog građanskog rata (1861—1865).
Pozadina
[uredi | uredi izvor]Deo snaga Severa je 2. septembra 1864. godine odlučio da izvrši prodor kroz Džordžiju, do obala Atlantskog okeana radi likvidacije osnovne ekonomske baze Juga. Rasporedivši svoje snage (oko 6000 ljudi) u četiri kolone, Šerman je 12. novembra krenuo iz prethodno spaljene Atlante na jug.
Operacije
[uredi | uredi izvor]Smatrajući glavnim ciljem pohoda razaranje privrede Džordžije, najbogatije oblasti Juga, Šerman je naredio da u pravcu svog kretanja uništavaju džordžijanske pruge, mostove, javne zgrade, farme i skladišta. Krećući se na frontu širine od 90 km i ne nailazeći na bilo kakav ozbiljniji otpor, trupe Severa brzo su nadirale ka atlantskoj obali. Pored planski predviđenog razaranja, zbog nedovoljno čvrste discipline, došlo je do masovne pljačke i znatne samovolje pojedinaca i čitavih jedinica. Trupe Juga primorane su već 21. decembra na napuštanje Sevene, u koju sledećeg dana ulaze Šermanove trupe. Posle marša od još 20 km one su izbile na obalu Atlantskog okeana.
Posledice
[uredi | uredi izvor]Uspehom Šermanovog pohoda opustošena Džordžija nije više mogla da snabdeva armiju Juga. Pored toga, ta teritorija je presečena i odvojena na dva dela, a veliki broj crnaca-robova iz Džordžije stupio je u armiju Severa. Sve to, bitno je uticalo na skori završetak rata.
Vidi još
[uredi | uredi izvor]Izvori
[uredi | uredi izvor]- Vojna enciklopedija, tom 9 (553)