Šlaku
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e3/Overview_of_Albanian_tribes%2C_Franz_Seiner%2C_1918.jpg/300px-Overview_of_Albanian_tribes%2C_Franz_Seiner%2C_1918.jpg)
![](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/sr/thumb/8/81/Albanska_plemena2.jpg/250px-Albanska_plemena2.jpg)
Šlaku je oblast na sjeveru Albanije, istočno od Skadra i naziv za istoimeno pleme i selo. Pleme je katoličko.
Ivan Jastrebov o ovom predjelu piše da se u stara vremena zvao Masrekovo (tj. zarječje, međurječje), a u njegovo vrijeme se zvalo Postripa, što takođe znači zarječje. Vjerovatno je taj naziv stariji od svih; to je Rimski naziv. Masreka je već srpsko-arnautski, a Šlaka su ga počeli nazivati po crkvi Sv. Jakova (Šlak). Kod Farlatija, Illyricum sacrum, t. VII, str. 85.[1] , pominje se Masarechius prefekt Zete iz 1417. godine. Očigledmo da se tako zvao po predjelu Masareki. On se dobrovoljno potčinio srpskom despotu Stefanu? (Massarecus sclacu) Masareka, Šlaka (Špori, Meskala i Gusta su vjerovatno mahale) prema dekretu prvog sabora potpalepod upravu Sopotske biskupije, str. 62. Hekar je pisao o mnogim starim crkvama i smještao ih u vrijeme srpskog carstva. Po njemu, u crkvi u selu Šlaku (Scelacu) vide se tragovi grubog romejskog živopisa. Jastrebov navodi da pomenuti živopis nije našao.[2]
U selu Špori nedaleko od Masreke su žitelji proslavljali Svetog Nikolu po julijanskom kalendaru. [3] Mazrek se nalazi tamo gdje i Šlak, samo što je Mazrek mnogo niži od Šlaka. [4]
Vau-i-Šlaknut je bio prijelaz na Drimu kod sela Šlaku, koje je na desnoj obali, na južnim padinama planine Cukli. Pominje ga Ivan Jastrebov.
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Farlati, Danijele. Illyricum sacrum.
- ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija, pp. 304., 305. Beograd: Službeni glasnik.
- ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija, pp. 381. Beograd: Službeni glasnik.
- ^ Jastrebov, Ivan (2018). Stara Srbija i Albanija, pp. 401. Beograd: Službeni glasnik.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Farlati, Danijele. Illyricum sacrum.