Špansko-portugalski ratovi

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Rat za obnovu Portugalije

Bitka kod Montiha
Vreme1640-1668.
Mesto
Kraljevina Portugal
Kruna Kastilje
Ishod Portugalska pobeda, Mir u Lisabonu
Sukobljene strane
Kraljevina Portugal
Podržana od:
Kraljevina Francuska (1641—1659)
Kraljevina Engleska (nakon 1662)
Španska imperija

Špansko-portugalski ratovi ili Rat za obnovu Portugalije vođeni su u periodu 1640-1668. godine.

Uzrok[uredi | uredi izvor]

Personalna unija sa Španijom, nametnuta Portugaliji posle izumiranja aviske dinastije 1581. godine doprinela je naglom ekonomskom slabljenju Portugalije. Pritisnuta porezima, vojnički oslabljena velikim gubicima u nametnutim ratovima u sastavu španskih snaga, lišena svih značajnih kolonija, Portugalija je čekala pogodan momenat za oslobođenje i otcepljenje.

Početak rata[uredi | uredi izvor]

Ohrabrena neuspesima Španije u Špansko-francuskim ratovima, Portugalija, uprkos neuspelom ustanku iz 1637. godine, pristupa savezu sa Francuskom. Posle ustanka, Portugalija 1640. godine proglašava svoju nezavisnost. Rat sa Španijom se nastavlja. Portugalci pobeđuju Špance u bici kod Montiha od 26. maja 1644. godine, a od 1656. do 1661. godine angažovani su u holandsko-portugalskom ratu.

Rat[uredi | uredi izvor]

Pet najvećih bitaka Rata za obnovu Portugalije su:

Januara 1659. godine, Španci gube u bici kod Elvasa. Izigrana od Francuske koja se iste godine Pirinejskim mirom obavezala da obustavi pomoć Portugaliji, primorana je da sama i sa krajnjim naporima nastavi borbu protiv Španaca. Nailazi niz portugalskih pobeda: 8. juna 1663. godine povraćena je Evora, 7. jula 1664. godine Španci trpe poraz kod Sijudad Rodriga, a 17. juna 1665. godine kod Montiš Klaruša i Vile Visoze. Sve je to pritislo Španiju da Lisabonskim mirom prizna nezavisnost Portugaliji.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Izvori[uredi | uredi izvor]