Гуани, чачалаке, хокои
Guani, čačalake, hokoi | |
---|---|
Plavokljuni hoko (Crax alberti) | |
Naučna klasifikacija | |
Carstvo: | |
Tip: | |
Podtip: | |
Klasa: | |
Red: | |
Porodica: | Cracidae Rafinesque, 1815
|
Potporodice | |
Guani, čačalake, hokoi[1] (lat. Cracidae) su porodica ptica iz reda koka (lat. Galliformes). Vrste iz ove porodice naseljavaju tropska i suptropska područja Centralne i Južne Amerike.
Opis[uredi | uredi izvor]
Guani, čačalake i hokoi su velike ptice, pojavom podsećaju na ćurke. Guani i hokoi (kurasoi) žive na drveću, a čačalake koje su manje naseljavaju otvorenija žbunovita staništa. Mnoge vrste imaju dug rep, koji im povećava mogućnost manevrisanja u letu. Perje ovih vrsta je po pravilu jednolično, ali kurasoi i neki guani imaju šarene ornamente na licu. Ptice iz ove porodice su poznate po svojim pesmama i oglašavanju, a ime čačalaka potiče od njihovog oglašavanja.[2] Najmanji predstavnik porodice guani, čačalake i hokoi je mala čačalaka (Ortalis motmot), koja dostiže dužinu od 38 cm i težinu od 350 g, a najveći je veliki kuraso (Crax rubra),koji dostiže dužinu od 1 m i težinu od 4,3 kg.
Ponašanje[uredi | uredi izvor]
Vrste iz ove porodice se hrane voćem i insektima. Grade gnezda na drveću, u koja polažu 2 − 3 jaja, na kojima leži samo ženka. Ptići su potrkušci i rađaju se sa instinktom da se penju uz drvo na kome traže zaklon. Nakon samo par dana od izleganja u stanju su da lete.[2]
Sistematika[uredi | uredi izvor]
Guani, čačalake i hokoi (Cracidae):
- Potporodica guani (Penelopinae)
- Rod planinski guan (Penelopina)
- Planinski guan
(Penelopina nigra)
- Planinski guan
- Rod Chamaepetes
- Crni guan
(Chamaepetes unicolor) - Srpastokrili guan
(Chamaepetes goudotii)
- Crni guan
- Rod Penelope
- Belokrili guan
(Penelope albipennis) - Beloliki guan
(Penelope argyrotis) - Bradati guan
(Penelope barbata) - Crvenoliki guan
(Penelope dabbenei) - Špiksov guan
(Penelope jacquacu) - Beloveđi guan
(Penelope jacucaca) - Guan Marail
(Penelope marail) - Andski guan
(Penelope montagnii) - Mrkonogi guan
(Penelope obscura) - Kestenjastotrbi guan
(Penelope ochrogaster) - Ortonov guan
(Penelope ortoni) - Kaukanski guan
(Penelope perspicax) - Riđogrudi guan
(Penelope pileata) - Kudravi guan
(Penelope purpurascens) - Rđavoivičasti guan
(Penelope superciliaris)
- Belokrili guan
- Rod resasti guan (Aburria)
- Resasti guan
(Aburria aburri)
- Resasti guan
- Rod Pipile
- Crnočeli guan
(Pipile jacutinga) - Crvenogrli guan
(Pipile cujubi) - Trinidadski guan
(Pipile pipile) - Plavogrli guan
(Pipile cumanensis)
- Crnočeli guan
- Rod čačalake (Ortalis)
- Sivoleđa čačalaka
(Ortalis vetula) - Sivoglava čačalaka
(Ortalis cinereiceps) - Kestenjastokrila čačalaka
(Ortalis garrula) - Riđorepa čačalaka
(Ortalis ruficauda) - Riđoglava čačalaka
(Ortalis erythroptera) - Riđotrba čačalaka
(Ortalis wagleri) - Zapadnomeksička čačalaka
(Ortalis poliocephala) - Čakoanska čačalaka
(Ortalis canicollis) - Belotrba čačalaka
(Ortalis leucogastra) - Kolumbijska čačalaka
(Ortalis columbiana) - Pegava čačalaka
(Ortalis guttata) - Istočnobrazilska čačalaka
(Ortalis araucuan) - Krljuštasta čačalaka
(Ortalis squamata) - Mala čačalaka
(Ortalis motmot) - Kestenjastoglava čačalaka
(Ortalis ruficeps) - Žutoveđa čačalaka
(Ortalis superciliaris)
- Sivoleđa čačalaka
- Rod planinski guan (Penelopina)
- Potporodica rogati guan (Oreophasinae)
- Rod rogati guan Oreophasis
- Rogati guan
(Oreophasis derbianus)
- Rogati guan
- Rod rogati guan Oreophasis
- Potporodica hokoi (Cracinae)
- Rod noćni kuraso (Nothocrax)
- Noćni kuraso
(Nothocrax urumutum)
- Noćni kuraso
- Rod Crax
- Gologlavi kuraso
(Crax fasciolata) - Veliki kuraso
(Crax rubra) - Plavokljuni hoko
(Crax alberti) - Žutokljuni kuraso
(Crax daubentoni) - Resasti kuraso
(Crax globulosa) - Krunasti hoko
(Crax blumenbachii) - Crni kuraso
(Crax alector)
- Gologlavi kuraso
- Rod Mitu
- Bezkresti kuraso
(Mitu tomentosum) - Salvinov kuraso
(Mitu salvini) - Oštrokljuni kuraso
(Mitu tuberosum) - Alagoaški hoko
(Mitu mitu) (izumro u divljini)
- Bezkresti kuraso
- Rod Pauxi
- Šlemasti kuraso
(Pauxi pauxi) - Krunasti kuraso
(Pauxi unicornis) - Sirski kuraso
(Pauxi koepckeae)
- Šlemasti kuraso
- Rod noćni kuraso (Nothocrax)
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Strogo zaštićene vrste koje se nalaze na Dodacima CITES konvencije, www.pravno-informacioni-sistem.rs
- ^ a b Rands, Michael R.W. (1991). Forshaw, Joseph, ed. Encyclopaedia of Animals: Birds.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Rands, Michael R.W. (1991). Forshaw, Joseph, ur. Encyclopaedia of Animals: Birds. London: Merehurst Press. str. 89. ISBN 1-85391-186-0.