Insulinska pumpa
Insulinska pumpa | |
---|---|
Insulinska pumpa ili kontinuirana supkutana insulinska infuzija (skraćeno CSII) od (енгл. Continuous subcutaneous insulin infusion) je sofisticirano medicinsko sredstvo, odnosno uređaj koji omogućava kontinuiranu isporuku insulina u potkožno tkivo svih 24 sata u danu.[1]
Prva istraživanja u oblasti primene insulinskih pumpi počela su sa ciljem da se što vernije oponaša obrazac lučenja insulina poput onog u organizmu zdravih osoba. Nakon ovih istraživanja 1976. godine započela primena terapije kontinuiranom infuzijom insulina pomoću insulinskih pumpi.[1] Za razliku od prvih insulinskih pumpi, koje su bile prevelike, današnje su malih dimenzija, kompjuterski sofisticirane i vrlo jednostavne za primenu, ali su zbog svoje visoke cene još uvek teško dostupne većini bolesnika.
Lečenje šećerne bolesti putem insulinske pumpe danas predstavlja sam vrh terapijskih mogučnosti u lečenju pre svega čećerne polesti tip I (u daljem tekstu skraćeno ŠBT1). Kako pumpa nije namenjena za sve kategorije bolesnike u izboru strategije lečenja insulinskom pumpom treba se strogo pridržavati indikacija.
Opšta razmatranja[uredi | uredi izvor]
Šećerna bolest predstavlja značajan uzrok morbiditeta i mortaliteta globalnom nivou, i predstavlja značajan uzrok kako morbiditeta, tako i mortaliteta. Primena kontinuirane infuzije insulina u insulinskoj pumpi, za što kvalitetnije održavanje nivoa glikemije, danas se primenjuje u selekcioniranoj grupi bolesnika sa tipom I šećerne bolesti, naročito dece i mladih i trudnica.[2]
Konačnu odluku o primeni insulinske pumpe donosi bolesnik nakon postavljanja indikacije za njenu primenu. Pre njene primene potrebna je detaljna edukacija o terapiji insulinskom pumpom, a bolesnik tehnički osposobljen za njenu primenu.[3]
Za kontinuiranu supkutana insulinska infuzija (CSII) koriste se samo ultrakratko delujući insulinski analozi (aspart i lispro insulin) kako za bazalnu potrebu za insulinom, tako i za boluse insulina pred glavne obroke. Na taj način izbegnuta je potreba za dugodelujućim inslinima čije su varijacije u apsorpciji iz potkožnog tkiva veće u odnosu na ultrakratkodelujuće insuline, tako da su i varijacije u njihovom djelovanju izbegnute.[4]
Tokom 24 sata pumpa isporučuje unapred programiranu bazalnu dozu insulina, zavisno od potreba bolesnika, a pred obroke prema proračunu ugljenohidratnog kalkulatora (zavisno od količine ugljenih hidrata u hrani i aktuelnoj glikemiji) koji je sastavni deo pumpe bolesnik pritiskom na dugme isporučuje potrebnu dopunsku—bolus dozu.[5][6]
Kontinuirana infuzija insulina zahteva i standardne metode praćenja regulacije glikemije – selektivno merenje glukoze u samokontrolama, kao i glikoziliranih proteina. Kontinuirano merenje glukoze ima svoje mesto u lečenju šećerne bolesti, ovom metodom posebno kod loše regulisanog i nestabilnog oblika bolesti. Ono daje najdetaljniji i najpouzdaniji uvid u kretanje glikemije i učinak terapije te je najsigurnije prema njemu korigigovati terapiju insulinskom pumpom.
Indikacije[uredi | uredi izvor]
Terapija insulinskom pumpom nije namenjena za sve kategorije bolesnika sa dijabetesom. Takav oblik terapije pre svega mora biti prihvaćen od strane bolesnika,
a ne nametnut od okoline ili medicinskog tima. ako bolesnik oseća odbojnost prema uređaju koji mora stalno imati na sebi ili ako za terapiju nije motivisan.[3]
Najčešće indikacije za lečenje pprimenom CSII su
- loša glukoregulacija — uprkos višekratnim (5-6) dnevnim dozama insulina,
- učestale i neprepoznate hipoglikemije,
- lečenje dece i adolescenata,
- prekoncepcija i trudnoća — dobra prekoncepcijska glikoregulacija je značajan prognostički faktor ishoda i kvaliteta trudnoće. Značajno poboljšanje parametara glikoregulacije terapijom u CSII režimu doprinosi zadovoljavajućem ishodu i kvalitetu trudnoće.[7]
- gastroenteropatija.
Pri utvrđivanju indikacija takođe treba imati u vidu da kontinuirana infuzija insulina ne znači manju potrebu za redovnim kontrolama glikemije, štaviše, samokontrola je jedan od važnih uslova sigurne i uspešne CSII terapije. Ako se bolesnik nemarno odnosi prema samokontroli i neredovno meri glikemiju, savetuje se da uopšte ne započinje terapiju pumpom, odnosno da je prekine zbog mogućih opasnosti od hipoglikemije i ketoacidoze.
Vrste pumpi[uredi | uredi izvor]
Danas su u primeni dve vrste pumpi, klasična i „patch“ pumpa.
- Klasična insulinska pumpa
Ovaj tip pumpe se sastoji od promenljivih srezervoara insulina i infuzijskog seta odnosno katetera (dužine 40-60 cm) sa kanilom koja se pričvršćuje na kožu i kučišta sa izvorom napajanja (baterijom), motorom i zaslonom.
- „Patch“ pumpa
Ova vrsta pumpe satoji se od daljinskog upravljača sa zaslonom i promenljivog kučišta zalepljenog na kožu u kojem su baterija, motor, rezervoar insulina i kanila.
[uredi | uredi izvor]
Pre uvođenja insulinske pumpe u terapiju, potrebno je bolesnika dobro obučiti o njenim tehničkim mogućnostima. U svim većim centrima edukaciju o upotrebi pumpe organizuje proizvođač koji pumpe uvozi i distribuira.
Tek kada je bolesnik savladao rad insulinske pumpe, medicinski tim obučava bolesnika o potrebnoj količini insulina za bazalnu i bolus dozu, o izračunavanju potrebnih jedinica insulina za ugljenohidratni obrok i korektivne faktore i primeno ostalih programa isporuke insulina.
Dobre i loše strane CSII[uredi | uredi izvor]
Dobre strane[uredi | uredi izvor]
Prednosti ove metoda nad višekratnim dnevnim subkutanim inekcijama inzulina (MDII) mogu biti:
- bolja metabolička regulacija,
- manje hipoglikemija,
- manje dnevne oscilacije glukoze u plazmi,
- manja potreba za inzulinom
- poboljšanje kvalitete života,
- smanjenjem broja uboda za aplikaciju inzulina (sa 1.825 na 130 godišnje).[3]
Loše strane[uredi | uredi izvor]
Za razliku od prednosti, nedostaci CSII terapije mogu biti:
- Brzi razvoj hiperglikemije i ketoacidoze
Hiperglikemije i ketoacidoza mogu nastati u slučaju prekida korišćenja pumpe ili prekida isporuke insulina usled začepljenja infuzijskog seta. Jedna od mogućih komplikacija prilikom primene insulinske pumpe je brzi razvoj ketoacidoze u slučaju prekida isporuke insulina. Naim isključenje pupme se dozvoljava u trajanju do 2 sata prilikom bavljenja kontaktnim sportovima ili plivanjem, odnosno za vrijme tuširanja. Kako se insulin pomoću pumpe isporučuje kontinuirano u vrlo maloj dozi, u slučaju prekida isporuke insulina kroz vremenski period duži od dva sata bolesnik može brzo razviti ketoacidozu.[3]
- Infekcije
Infekcije su moguće, retko, na mestima primene infuzionog sistema.
- Alergijske reakcije
Alergijske reakcije najčešće javljaju na mestima aplikacije inulinskog katetera, najčešće zbog flastera koji ga pričvršćuje.[3]
- Cena
Pumpe i nihova primena je jako skupa. Tako npr. godišnja cena lečenja putem CSII u odnosu na MDII je 2,5 puta veća.
- Potreba za većim nivoom edukacije
Edukacija je jako važna kako u smislu savladavanja tehičkih karkteristika rada pumpe tako i u nužnom poznavanj računanja ugljenih hidrata u obroku.[3]
Izvori[uredi | uredi izvor]
- ^ а б Bode BW, Hirsch IB. Using the continuous glucose monitoring system to improve the management of type 1 diabetes. Diabetes Technol Ther 2000;2 Suppl 1:S43-8.
- ^ Gabbe SG, Graves CR. Management of diabetes mellitus complicating pregnancy. Obstet Gynecol 2003; 102(4): 857–68.
- ^ а б в г д ђ Manja Prašek, Ana Jakir Inzulinske pumpe i kontinuirano mjerenje glukoze — Šećerna bolest – rano otkrivanje, prevencija i liječenje, MEDIX, veljača 2009. god. XV, broj 80/81
- ^ Lenhard MJ, Reeves GD. Continuous subcutaneuousinsulin infusion: a comprehensive reviewof insulin pump therapy. Arch Intern Med 2001;161(19):2293-300.
- ^ Diabetes Control and Complications Trial ResearchGroup. Implementation of treatment protocolsin the DCCT. Diabetes Care 1995;18:361-76.
- ^ Bode BW, Steed RD, Davidson PC. Reductionin severe hypoglycemia with long-term continuoussubcutaneous insulin infusion in type 1 diabetes.Diabetes Care 1996;19:324-7.
- ^ Boulot P, Chabbert-Buffet N, d'Ercole C, Floriot M, Fontaine P, Fournier A, et al. French multicentric survey of outcome of pregnancy in women with pregestational diabetes. Diabetes Care 2003; 26(11): 2990–3.
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
Molimo Vas, obratite pažnju na važno upozorenje u vezi sa temama iz oblasti medicine (zdravlja). |