Rosids

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Rosids
Vremenski raspon: Kreda - nedavna prošlost
Euphorbia heterophylla
Naučna klasifikacija e
Carstvo: Plantae
Kladus: Tracheophytes
Kladus: Angiospermae
Kladus: Eudicotidae
Kladus: Superrosids
Kladus: Rosids
Red[1]

Rosids su članovi velike klade (monofiletičke grupe) cvjetnih biljaka, koja sadrži oko 70.000 vrsta,[2] više od četvrtine svih angiospermae.[3]

Klada je podjeljena u 16 do 20 redova, zavisno od ograničenja i klasifikacije. Ovi redovi zajedno čine oko 140 porodica.[4]

Fosili rosids su poznati iz perioda krede. Molekularni sat procjenjuje da su rosids nastale u Aptian ili Albian fazama krede, prije oko 125 do 99,6 miliona godina.[5][6]

Naziv[uredi | uredi izvor]

Ime se zasniva na nazivu "Rosidae", koji se obično smatra podklasom. Godine 1967. Armen Takhtajan je pokazao da je ispravna osnova za ime "Rosidae" opis grupe biljaka koju je 1830. godine objavio Fridrih Gotlib Bartling.[7] Klada je kasnije preimenovana u "Rosidae" i različito je razgraničena od strane različitih autora. Ime "rosids" je neformalno i ne pretpostavlja se da ima neki poseban taksonomski rang kao što su imena ovlašćena od strane ICBN-a. Rosids su monofiletski zasnovani na dokazima pronađenim molekularnom filogenetskom analizom.

Korišćene su tri različite definicije rosids. Neki autori uključuju redove Saxifragales i Vitaceae u rosids.[8] Drugi su isključili oba ova reda.[9] Opseg koji se koristi u ovom članku je klasifikacija APG IV, koja uključuje Vitaceae, ali isključuje Saxifragales.

Veze[uredi | uredi izvor]

Rosids i Saxifragales formiraju kladu super rozida.[2][9] Ovo je jedna od tri grupe koje čine Pentapetalae(Еудикотиледоне osim Gunnerales),[10] ostale su Dilleniales i superasteridae(Berberidopsidales, Caryophyllales, Santalales i asteridae).[9]

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Rosids se sastoje od dvije grupe: red Vitales i eurosidae(pravi rosids). S druge strane, eurosidae su podjeljeni u dvije grupe: fabids(Fabidae, eurosids I) i malvids (Malvidae, eurosids II).[9]

Redovi[uredi | uredi izvor]

Rosids se sastoje od 17 redova. Pored Vitales, postoji 8 redova u fabids i 8 naloga u malvids. Neki redovi su tek nedavno priznati.[9] To su Vitales,[11] Zygophyllales,[12] Crossosomatales,[13] Picramniales,[14] i Huerteales.[15]

Filogenija[uredi | uredi izvor]

Filogenija od Rosids je prikazano u nastavku, prilagođena je sa APG sajta.[9]

 

Vitales

 
eurosids 
fabids 
 

Zygophyllales

 
 
COM klada 
 

Celastrales

 
 
 

Malpighiales

 
 

Oxalidales

 
 
 
Klade sa azotofiksacijom
 

Fabales

 
 
 

Rosales

 
 
 

Fagales

 
 

Cucurbitales

 
 
 
 
 
 
malvids
 
 

Geraniales

 
 

Myrtales

 
 
 
 

Crossosomatales

 
 
 

Picramniales

 
 
 

Sapindales

 
 
 

Huerteales

 
 
 

Brassicales

 
 

Malvales

 
 
 
 
 
 
 
 

Klade sa azotofiksacijom sadrže veliki broj aktinoriznih biljaka (koje imaju kvržice na korijenu koje sadrže bakterije koje fiksiraju azot, pomažući biljci da raste u siromašnim zemljištima). Međutim, nisu sve biljke u ovoj kladi aktinorizalne.[16]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Angiosperm Phylogeny Group (2016). „An update of the Angiosperm Phylogeny Group classification for the orders and families of flowering plants: APG IV”. Botanical Journal of the Linnean Society. 181 (1): 1—20. doi:10.1111/boj.12385. 
  2. ^ a b Wang, Hengchang; Moore, Michael J.; Soltis, Pamela S.; Bell, Charles D.; Brockington, Samuel F.; Alexandre, Roolse; Davis, Charles C.; Latvis, Maribeth; Manchester, Steven R.; Soltis, Douglas E. (10. 3. 2009), „Rosid radiation and the rapid rise of angiosperm-dominated forests”, Proceedings of the National Academy of Sciences, 106 (10): 3853—8, Bibcode:2009PNAS..106.3853W, PMC 2644257 Slobodan pristup, PMID 19223592, doi:10.1073/pnas.0813376106 
  3. ^ Scotland, Robert W.; Wortley, Alexandra H. (2003), „How many species of seed plants are there?”, Taxon, 52 (1): 101—4, JSTOR 3647306, doi:10.2307/3647306 
  4. ^ Soltis, Douglas E.; Soltis, Pamela S.; Endress, Peter K.; Chase, Mark W. (2005), Phylogeny and Evolution of the Angiosperms, Sunderland, MA, USA: Sinauer, ISBN 978-0-87893-817-9 
  5. ^ Davies, T.J.; Barraclough, T.G.; Chase, M.W.; Soltis, P.S.; Soltis, D.E.; Savolainen, V. (2004), „Darwin's abominable mystery: Insights from a supertree of the angiosperms”, Proceedings of the National Academy of Sciences, 101 (7): 1904—9, Bibcode:2004PNAS..101.1904D, PMC 357025 Slobodan pristup, PMID 14766971, doi:10.1073/pnas.0308127100 
  6. ^ Magallón, Susana; Castillo, Amanda (2009), „Angiosperm diversification through time”, American Journal of Botany, 96 (1): 349—365, PMID 21628193, doi:10.3732/ajb.0800060 
  7. ^ Reveal, James L. (2008), „A Checklist of Family and Suprafamilial Names for Extant Vascular Plants”, Home page of James L. Reveal and C. Rose Broome 
  8. ^ Burleigh, J. Gordon; Hilu, Khidir W.; Soltis, Douglas E. (2009), File 7, „Inferring phylogenies with incomplete data sets: a 5-gene, 567-taxon analysis of angiosperms” (PDF), BMC Evolutionary Biology, 9: 61, PMC 2674047 Slobodan pristup, PMID 19292928, doi:10.1186/1471-2148-9-61, Arhivirano iz originala (PDF) 18. 1. 2012. g., Pristupljeno 16. 3. 2019 
  9. ^ a b v g d đ Stevens, Peter F. (2001), Angiosperm Phylogeny Website 
  10. ^ Cantino, Philip D.; Doyle, James A.; Graham, Sean W.; Judd, Walter S.; Olmstead, Richard G.; Soltis, Douglas E.; Soltis, Pamela S.; Donoghue, Michael J. (2007), „Towards a phylogenetic nomenclature of Tracheophyta” (PDF), Taxon, 56 (3): 822—846, JSTOR 25065865, doi:10.2307/25065865, Arhivirano iz originala (PDF) 11. 07. 2021. g., Pristupljeno 16. 03. 2019 
  11. ^ Reveal, James L. (1995), „Newly required suprageneric names in vascular plants”, Phytologia, 79 (2): 68—76 See p. 72 
  12. ^ Chalk, L. (1983), „Wood structure”, Ur.: Metcalfe, C.R.; Chalk, L., Wood Structure and Conclusion of the General Introduction, Anatomy of the Dicotyledons, II (2nd izd.), Clarendon Press, ISBN 978-0-19-854559-0 
  13. ^ Kubitzki, Klaus, ur. (2007), „Introduction to Crossosomatales”, Flowering Plants. Eudicots: Berberidopsidales, Buxales, Crossosomatales, Fabales p.p., Geraniales, Gunnerales, Myrtales p.p., Proteales, Saxifragales, Vitales, Zygophyllales, Clusiaceae Alliance, Passifloraceae Alliance, Dilleniaceae, Huaceae, Picramniaceae, Sabiaceae, The Families and Genera of Vascular Plants, IX, Springer, ISBN 978-3-540-32219-1 
  14. ^ Hutchinson, John (1979) [1973], The Families of Flowering Plants (3rd izd.), Oxford University Press, ISBN 9783874291606 
  15. ^ Worberg, Andreas; Alford, Mac H.; Quandt, Dietmar; Borsch, Thomas (2009), „Huerteales sister to Brassicales plus Malvales, and newly circumscribed to include Dipentodon, Gerrardina, Huertea, Perrottetia, and Tapiscia”, Taxon, 58 (2): 468—478, doi:10.1002/tax.582012 
  16. ^ Wall, L. (2000), „The actinorhizal symbiosis”, Journal of Plant Growth and Regulation, 19 (2): 167—182, PMID 11038226, doi:10.1007/s003440000027 [mrtva veza]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]

  • Mediji vezani za članak Rosids na Vikimedijinoj ostavi
Rosids na Vikimedijinoj ostavi.
Preuzeto iz „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Rosids&oldid=26783029”