Vektorska grafika
Vektorska grafika ili geometijsko oblikovanje (eng. Vector graphics, geometric modeling) je način prikazivanja slike pomoću geometrijskih oblika kao što su tačke, linije, krive i poligoni.
U principu vektorski oblici se mnogo lakše pamte nego zahtevne rasterske (bitmap) slike. Najnovija istraživanja su pokazala da ljudsko oko „hvata“ sliku kao vektorsku (sastavljenu od jednostavnih geometrijskih oblika). Nekog jasnog i jedinstvenog odgovora zašto - nema, iako se najčešće misli da je to zato što se vektorska slika lakše pamti na računaru, pa tako i u ljudskom mozgu. To možda objašnjava zašto prepoznajemo crtane filmove samo sa linijama, verovatno zato što tako mozak i predstavlja stvarni svet. Skoro svi današnji računarski grafički prikazi prevode vektorsku sliku u rasterski format. Rasterska slika je sačuvana u memoriji i sadrži podatke za svaki pojedinačni piksel neke slike. Pojam vektorska grafika je većinom korišten u kontekstu dvodimenzionalne računarske grafike. Skoro svako 3D prikazivanje je izvršeno koristeći 2D vektorske tehnike (pomoću tačaka, linija i poligona).
Crtanje i prednosti[uredi | uredi izvor]
Kao primer, razmotrimo krug nekog radijusa r. Glavni podaci koje računarski program treba da zna kako bi iscrtao krug su:
- radijus r
- koordinatnu poziciju centralne tačke kruga
- stil i boju linije (pored toga što je mogu činiti najrazličitiji šabloni npr. crta-tačka-crta ili zvezda-mesec-zvezda i sl. može biti i delimično ili potpuno prozirna ili nemati debljinu = ne postojati)
- stil i boju unutrašnjosti objekta (može biti i delimično ili potpuno proziran)
Prednosti ovakvog načina crtanja nad rasterskom grafikom:
- Ovako mala količina informacija omogućuje mnogo manju veličinu datoteke
- Mogućnost približavanja (zum) bez gubitka na kvalitetu
- Sve ove informacije su zapamćene i mogu se kasnije menjati, to znači da pomeranje, promena rezolucije, okretanje, popunjavanje itd. ne smanjuje kvalitet crteža kao kod rasterske slike.
Jednostavni geometrijski oblici[uredi | uredi izvor]
- linije
- poligoni
- krugovi i elipse
- tekst (računarski fontovi kao Trutajp (TrueType) su sastavljeni od Bezijeovih krivih)
Vektorske radnje[uredi | uredi izvor]
Vektorski grafički programi obično omogućuju okretanje, pomeranje, sažimanje, povećavanje, iskrivljivanje i ostale promene objekata, kao i menjanje z-redosleda i povezivanje jednostavnih objekata u više komplikovanih. Zahtevnije promene uključuju i bulove operacije (unija, razlika, presek, itd.).
Vektorska grafika je savršena za jednostavne ili složene crteže koji ne treba da budu foto realistični. Na primer, PostScript i PDF stranice koriste jezik vektorskog grafičkog modela.