Корисник:JezdaJezda/песак
Dijaprojektor je [./Https://hr.wikipedia.org/wiki/Projekcija projektna] [./Https://hr.wikipedia.org/wiki/Aparat masina] pomoću kojega se na ekran zastita) projektuje prozirna slika s dijafilma ili prozorna slika. Sastoji se od jakog izvora svetlosti, koji može biti električna sijalica ili električni luk, kondenzora i objektiva. Kondenzor je sistem od dve plankonveksnih optika koje su svojom izbočenom stranom okrenute jedna prema drugoj. Zadatak je kondenzora da paralelne zrake usmeri na dijapozitiv ili na film koji se nalazi pred kondenzorom. Kod većih projektora između optička zastita se nalazi staklena posuda s vodom, takozvana vodena komora, koja upija toplotne svetlost. Film ili dijapozitiv je izvan žarišne daljine objektiva tako da se na zastoru dobije povećana slika. Da slika ne bi bila na zastoru obrnuta, okrene se dijapozitiv naopako.[1]
Način rada[уреди | уреди извор]
Dijaprojektor služi za projekciju dijapozitiva, to jest fotografija izrađenih na prozirnoj (transparentnoj) podlozi. Izvor svjetlosti je obično elektricna sijalica; svetlost prolazi kroz kondenzator, pa paralelne zrake dolaze do dijapozitiva. Prolaskom svjetlosti kroz dijapozitiv, a potom i kroz objektiv dijaprojektora, ocrtava se slika na projekcijskoj površini. Ulaganje i zamjena dijapozitiva može se provoditi ručno, ili automatski iz spremnika (magazina). Za projekciju se obično koriste dijapozitivi umetnuti u posebne okvire koji olakšavaju ulaganje, a mogu biti sa staklom ili bez stakla. Kako ne bi došlo do oštećenja (deformacije) dijapozitiva zbog povišene temperature, projektor se oprema ventilatorom i toplinskim filtrom.
Dijapozitiv[уреди | уреди извор]
Dijapozitiv je prozirna, pozitivna fotografska snimka na staklu ili filmu, prikladna za projiciranje s pomoću projektora. Dijapozitiv se izrađuje u crno-bijeloj tehnici ili u bojama. Služi i u tiskarstvu kao kopirni predložak u pozitivskim kopirnim postupcima. Rasterski dijapozitiv sadrži tonske vrijednosti raščlanjene na pojedinačne elemente – rasterske točkice, a služi kao kopirni predložak u fotolitografiji. Rasterski se pozitiv može dobiti izravno, dodirnim (kontaktnim) kopiranjem rasterskoga negativa, ili neizravno, projiciranjem višetonskoga negativa kroz raster (geometrijski pravilan uzorak linija ili točaka).[2]