Корисник:Stefan Culibrk/песак

С Википедије, слободне енциклопедије

Biografija[уреди | уреди извор]

Portret Petra Kočića

Petar Kočić pripada najznamenitijim književnicima iz Bosne. Rodio se godinu dana pre austrougarske okupacije tih krajeva, dakle 1877. godine, u selu Stričićima, u Bosanskoj krajini.Ceo svoj život proveo je Kočić ili u uslovima okupacije ili aneksije Bosne i Hercegovine.Odrastao je u patrijarlnoj porodicnoj zadruzi pod tutorstvom dede i babe nakon sto mu je majka Mara umrla, a otac se zamonasio. Osnovnu skolu je zavrsio u manastiru Gomionica i srpsko-pravoslanoj skoli u Banja Luci. Godine 1891. upisao je Veliku gimnaziju u Sarajevu, ali jje iz nje izbacen 1895. te je skolovanje nastavio u Prvoj beogradskoj gimnaziji. Studirao je na Beckom univerzitetu od 1899. do 1904. godine, a nakon kratkog boravka u Beogradu bio je postavljen za profesora srpske gimnazije u Skoplju, odakle je bio otpusten nakon pisanja satiricnog clanka, te se 1905. vratio u Sarajevo. U Bosni i Hercegovini je zapoceo politicku borbu za poboljsanje polozaja sprskog stanovnistva zalazuci se posebno za oslobadjanje kmetova. Pisao je vatrene clanke protiv austrougarske urprave, ucestvovao u velikom narodnom strajku (1906) i radio na okupljanju srpskih snaga.



Mračajski proto[уреди | уреди извор]

Jedno od njegovih najpoznatijih dela je Mračajski proto.Mračajski proto je kratka priča, skica za portret čoveka koji se otuđio od sveta i živi usamljeno. U njoj nema razvijene fabule, nema događanja. Dva mladića odluče da posete usamljenog protu: jedan je iz sela, iz porodice Džibić koju prota mrzi iz dna duše (to je subjektivni narator) a drugi je stranac (objektivni narator). Ulaze u avliju i nailaze na protu koji je iznenađen i preplašen njihovim prisustvom.

Jazavac pred sudom[уреди | уреди извор]

Kočićevo najpoznatije književno delo. Napisano je u Beču. Oštra satira u kojoj glavni lik David Štrbac predstavlja bosanskog seljaka sa svim njegovim osobinama.

Pritisnut teškim životom lik stalno menja raspoloženja. Cilj mu je samo jedan, ismejati okupatore i po njima izliti svu nakupljenu negativnost. David Štrbac na sud donosi jazavca i traži od sudije da se životinji sudi jer mu je pojela njivu kukuruza.

Tako kreće nadmudrivanje sa predstavnicima vlasti. Neke od svojih osobina ugradio je u Davida Štrpca. Takođe, u Štrpčevim shvatanjima života ogledaju se shvatanja čitavog potlačenog naroda. Pošto fizički nisu mogli da se bore za svoju zemlju i oslobođenje jer je okupator bio jači, morali su da nađu druge načine.

To su činili lukavstvom, borbenošću i oštroumnošću. Kroz lik Davida Štrpca Kočić prikazuje surovu stvarnost seljaka i njegovu ukletu sudbinu. Duhovitost, naivnost, bunt i duševna bol su raspoloženja i osobine koje se stalno isprepleću kod glavnog lika. Isto, kroz njega provlači kritiku upućenu tadašnjoj vlasti.

„Jazavac pred sudom“ sjedinjuje komične elemente sa političkom raspravom i borbu jednog naroda za slobodu. Ovo književno delo je doživelo tri

naest izdanja.