Edvard Gibon — разлика између измена

С Википедије, слободне енциклопедије
Садржај обрисан Садржај додат
мНема описа измене
Autobot (разговор | доприноси)
м Разне исправке
Ред 2: Ред 2:
| име = Edvard Gibon
| име = Edvard Gibon
| слика = Edward Gibbon by Henry Walton cleaned.jpg
| слика = Edward Gibbon by Henry Walton cleaned.jpg
| ширина_слике = 250п
| ширина_слике = 250п
| опис_слике = Edward Gibbon
| опис_слике = Edward Gibbon
| пуно_име =
| пуно_име =
| датум_рођења = {{Датум рођења|1737|4|27}}
| датум_рођења = {{Датум рођења|1737|4|27}}
| место_рођења = London Borough of Wandsworth, Putney
| место_рођења = London Borough of Wandsworth, Putney
| држава_рођења =
| држава_рођења =
| датум_смрти = [[16. januar]] [[1794]].
| датум_смрти = [[16. januar]] [[1794]].
| место_смрти = Лондон
| место_смрти = Лондон
| држава_смрти =
| држава_смрти =
|поље =
|поље =
|институција =
|институција =

Верзија на датум 12. новембар 2018. у 11:57

Edvard Gibon
Edward Gibbon
Лични подаци
Датум рођења(1737-04-27)27. април 1737.
Место рођењаLondon Borough of Wandsworth, Putney,
Датум смрти16. januar 1794.
Место смртиЛондон,
ОбразовањеMagdalen College, Westminster School, Kingston Grammar School

Edvard Gibon (engl. Edward Gibbon) Patni, Londona, 27. april 1737 — London, 16. januar 1794) je britanski istoričar i pisac.

Edvard Gibon je bio naklonjen umjetničkom doživljavanju istorije. Bio je sjajan stilist i veoma je utjecao na razvoj vizantologije. Njegovo znamenito djelo je Opadanje i propast Rimskog carstva, objavljeno u 6 svezaka u periodu 17761788. U njemu izlaže da je hrišćanstvo bilo osnovni uzrok propasti Rimskog carstva. Zbog toga je bio kritikovan. E. Gibbon je često putovao. Inspiraciju za svoje djelo dobio je nakon posjete Rimu 1764. Njegova knjiga još uvijek predstavlja remek-djelo istoriografije.

Život i djelo

Rodio se u imućnoj porodici, bio je slabog zdravlja i već u sedmoj godini je izgubio majku. Godine 1752. otišao je da studira na Oksford, gdje je neverovatno mnogo pročitao i pod uticajem francuskih jezuita i bosueta pristupio 1753. na katolicizam. To je prouzrokovalo skandal morao je da napusti Oksford i otac ga je poslao u Švajcarsku u Lozanu kod kalvinističkog sveštenika koji ga je nagovorio na povratak ka protestantismu. U stvari sa hrišćenstvom je sasvim raskrstio i spadao je u njegove velike kritičare. U Švajcarskoj je opet mnogo čitao i to uglavnom francuske i latinske autore i susreo se sa francuskim racionalizmom. Vraća se u Englesku.

Posvjetio se starovekovnom Rimskom carstvu. 1776. godine je izašao prvi djeo "Propadanja i pada Rimske imperije" koji je izazvao polemike i senzaciju. Do 1778. godine je izašlo 6 svezaka knjige i postao je slavan. Neko vrjeme je živeo ponovo u Švajcarskoj i psle povratka u Englesku umire.

Vidi još

Spoljašnje veze