Видо Латковић — разлика између измена
Садржај обрисан Садржај додат
zamena cirilicnog teksta nesredjenim latinickim nije dozvoljena |
|||
Ред 1: | Ред 1: | ||
'''Видо Латковић''' ([[27. јуна]] [[1901]], [[Цетиње]] — [[21. јул]]а [[1965]], [[Београд]]) је српски књижевни историчар, књижевник и позоришни критичар. |
|||
'''Vido Latković''' (Cetinje, 27. jun 1901. – Beograd, 21. jul 1965. ) je srpski književnik, kritičar i istoričar narodne književnosti. Od 1945. do 1965. je radio na Filološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu, kao profesor teorije književnosti i narodne književnosti. |
|||
Од 1945. до 1965. године радио је на [[Филолошки факултет Универзитета у Београдуу|Филолошком факултету Универзитета у Београду]] као професор теорије књижевности и народне књижевности. |
|||
Његова научна интересовања била су окренута ка значајним српским писцима -{XIX}- и -{XX}- века ([[Вук Стефановић Караџић]], [[Петар Петровић Његош]], [[Бранко Радичевић]]...). |
|||
== 1.Obrazovanje == |
|||
Godine 1939. odbranio je doktorsku disertaciju na temu „Simo Matavulj u Crnoj Gori“, koju je štampao 1940. godine. Na osnovu objavljene i neobjavljene građe, prikazao je Matavuljev boravak na Cetinju (od 1881. do 1889. ) , njegov javni i privatni život, krug prijatelja, odnos prema knjazu Nikoli, uzroke odlaska iz Crne Gore. Glavnu pažnju je posvetio pitanju kako je nastajao jedan pisac. |
|||
На основу текста који је за штампу приредио са Радославом Бошковићем, припремљено је прво електронско издање „[[Горски вијенац|Горског вијенца]]“ са објашњењима и речником. |
|||
Obrazovan na temeljima istorijske škole, na ruskoj, francuskoj i nemačkoj folkloristici, među naučnicima okupljenim oko „Priloga proučavanju narodne poezije“, Latković je zauzeo zasluženo mesto vrsnog istoričara narodne književnosti. |
|||
Обредне и обичајне песме сврстао је у једну групу. Сматрао је да шаљиве песме припадају некој од већ издвојених група. |
|||
== |
== Дела == |
||
*„''Симо Матавуљ у Црној Гори''“ [[1939]], |
|||
*„''Чланци из књижевности''“ [[1953]], |
|||
Vido Latković se bavio književnim i naučnim radom oko četrdeset godina. Prvo se posvetio stihu, ali je ubrzo prešao na kritiku, da bi se posle zauvek predao istoriji književnosti. |
|||
*„''П. П. Његош''“ (монографија) [[1963]], |
|||
*„''Народна књижевност''“ објављена након његове смрти. |
|||
*Видо Латковић аутор је другог допуњеног издања дела „''Словеначко-српскохрватски речник''“. |
|||
{{DEFAULTSORT:Латковић Видо}} |
|||
U periodu između 1927. i 1937. bio je urednik cetinjskih „Zapisa“ i saradnik Skopskog „Južnog pregleda“. Štampao je veliki broj kritika, a od 1937. godine do smrti se bavio književnom istorijom. Pratio je i rad cetinjskog pozorišta. |
|||
[[Категорија:Српски књижевници]] |
|||
Narodna književnost je bila suštinska preokupacija Vida Latkovića. Narodnom književnošću se bavio još od prvog broja cetinjskih „Zapisa“, kao i u „Prilozima proučavanja narodne poezije“. Kao urednik „Priloga za književnost, jezik, istoriju i folklor“ brinuo je da proučavanje književnosti zauzme dostojno mesto. |
|||
Latkovića su u njegovom proučavanju privlačili oni pisci koji su nadahnuće, podsticaj ili građu tražili u narodnoj književnosti (Simo Matavulj, Petar Petrović Njegoš, Branko Radičević, Stjepan Mitrov Ljubiša, Marko Miljanov, Aleksa Šantić), a u središtu književnoistorijskih izučavanja kod Latkovića su bili Matavulj, Njegoš i narodna književnost. |
|||
Vido Latković se bavio i proučavanjem lirske poezije, tačnije proučavanjem etnološkog, |
|||
kulturno-istorijskog i pre svega patrijarhalnog u pesmama. Njegov odabir obrednih i običajnih pesama, pesama o radu, religioznih, porodičnih, ljubavnih i ostalih pesama je sinteza, ali i analiza sveukupnog lirskog stvaranja na jugoslovenskom području. |
|||
Bavio se i proučavanjem indentiteta pevača koje Vuk Stefanović Karadžić nije naveo kao tvorce pojedinih pesama. U jednoj od svojih rasprava „Račun od junačkih pesama“, strpljivim istraživanjem, Latković utvrđuje da je Vuk nastojao da ukaže sa kojih je teritorija dobijao pesme i od kojih pevača. Latković ga je konačno odbranio od neosnovanih napada protivnika iz prošlosti i kritika savremenih izučavalaca narodnih pesama. |
|||
== 3. Delo == |
|||
Na osnovu teksta koji je Vido Latković uradio sa Radoslavom Boškovićem pripremljeno je prvo elektronsko izdanje „Gorskog vijenca“ sa objašnjenjima i rečnikom. Sa Boškovićem je pripremio i „Ogledalo srpsko“, a sa Nikolom Banaševićem knjigu „Savremenici o Njegošu“. |
|||
„Narodna književnost I“ je prvi udžbenik iz usmene književnosti svih „jugoslovenskih naroda“. Napisan je posmatrajući istorijski razvoj, sa čestim paralelama koje ukazuju na sličnosti i na razlike. U ovaj udžbenik je svrstan i pregled i istorijat svih vrsta narodnih pripovedaka, njihovo beleženje i klasifikacije. |
|||
O Njegošu je Vido Latković napisao preko dvadeset članaka i rasprava, kao i jednu monografiju. Najviše ga je zanimao Gorski vijenac. Već 1929. godine se zalagao za drugačije razumevanje nekih mesta u ovom delu, o tome je napisao i malu raspravu. |
|||
Monografija Vida Latkovića je najpotpuniji i najpouzdaniji priručnik o Njegošu. |
|||
== 4. Literatura == |
|||
„Simo Matavulj u Crnoj Gori“ 1939. |
|||
„O junačkoj epici u srpskohrvatskom jeziku“ 1950. |
|||
„Cjelokupna djela P. P. Njegoša“ 1951. |
|||
„Savremenici o Njegošu“ 1951. |
|||
„Članci iz književnosti“ 1953. |
|||
Beleške,objašnjenja i rečnik za „Srpske narodne pjesme“ 1954. |
|||
„Petar Petrović Njegoš“ (monografija) 1963. |
|||
„Matavuljevi pogledi na književnost“ 1963. |
|||
„Stjepan Mitrov Ljubiša“ 1964. |
|||
„Epska narodna poezija Crne Gore“ (predgovor) 1964. |
|||
„Slovenačko-srpskohrvatski rečnik“, drugo dopunjeno izdanje 1964. |
|||
„Narodna književnost“ 1967. |
|||
„O pevačima srpskohrvatskih narodnih pesama do kraja XVIII veka“ |
|||
== 5. Izvori == |
|||
Vladan Nedić, O književnoistorijskom radu Vida Latkovića, Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, 1965. |
|||
Nada Milošević-Đorđević, U spomen na profesora Vida Latkovića, Prilozi za književnost, jezik, istoriju i folklor, 2001. |
|||
---- |
|||
[[Корисник:Aleksandra maljković|Aleksandra M.]] ([[Разговор са корисником:Aleksandra maljković|разговор]]) 23:57, 18. јануар 2009. (CET) |
Верзија на датум 19. јануар 2009. у 01:35
Видо Латковић (27. јуна 1901, Цетиње — 21. јула 1965, Београд) је српски књижевни историчар, књижевник и позоришни критичар.
Од 1945. до 1965. године радио је на Филолошком факултету Универзитета у Београду као професор теорије књижевности и народне књижевности.
Његова научна интересовања била су окренута ка значајним српским писцима XIX и XX века (Вук Стефановић Караџић, Петар Петровић Његош, Бранко Радичевић...).
На основу текста који је за штампу приредио са Радославом Бошковићем, припремљено је прво електронско издање „Горског вијенца“ са објашњењима и речником.
Обредне и обичајне песме сврстао је у једну групу. Сматрао је да шаљиве песме припадају некој од већ издвојених група.