Разговор:Орјен/Архива 1

Садржај странице није подржан на другим језицима
С Википедије, слободне енциклопедије
Архива 1 Архива 2

Орјен
највиши врх Орјена Карта
највиши врх Орјена Карта
Опште информације
Надморска вис. 1894 m
Држава Црна Гора
Планина Динариди
Геоморфологија Глациокарст
Геолошка старост Креда
Географски положај

сгш. 42°34′
игд. 18° 32′

Интернет страница

http://www.vucjizub.org/ http://www.subra.users.t-com.me/

Занимљивости
Највиши врх јадранског приморја Зубачки кабао
највећи залив Јадрана Бока которска

Зар нису Црквице у Црној Гори најкишовитије место са 5371 mm годишње? Шта питам, па јесу! Вероватно се мисли на област, па зато нисам хтео да мењам, али молим аутора (неидентификованог) да одговори о чему је реч. --Дунгодунг (разговор) 19:17, 14. јун 2005 (CEST)

Upravu si sa Crkvicom. Crkvica je bila kisomerna stanica postavljena jos dane 1888 godine od strane Austrijske vojske u karauli Crkvice. Danas je premestena u Malom polju (unistena je za vreme drugog svetskog rata pa je tek 1953 opet ozivela). Inace su Crkvice a i Malo polje predeli Orjena u Reovakom dolu i tako pripadaju Orjenu. Nije sporno da stime Orjen primi najvise padavine u Evropi ali Meteoroloskih stanica nisu guse u planinskim podrucima. Statistkom se dode do nekih 6500 mm padavine sa vise delove Orjena. To su dosta puzdane cifre sto se kisni talog ovog regiiona za svakih 100 m poveca za oko 150 mm a Crkvice je na visini od 1080 m a Malo polje 929 m. Sa 900 m plus na najvisem vrhu se dobijaju vrdnosi od 1350 mm to bi bilo onda 5371 + 1350= 6921 mm.

Cifra od 5371 mm vazi samo za period od 1923 do 1940 godine sto je to bio merni period. Normala za period od 1961-1990 su 4771 mm. A za period od 1931-1960 je 4926mm.

Pozdrav Pavle

Orjen

Upravu si sa Crkvicom. Crkvica je bila kisomerna stanica postavljena jos dane 1888 godine od strane Austrijske vojske u karauli Crkvice. Danas je premestena u Malom polju (unistena je za vreme drugog svetskog rata pa je tek 1953 opet ozivela). Inace su Crkvice a i Malo polje predeli Orjena u Reovakom dolu i tako pripadaju Orjenu. Nije sporno da stime Orjen primi najvise padavine u Evropi ali Meteoroloskih stanica nisu guse u planinskim podrucima. Statistkom se dode do nekih 6500 mm padavine sa vise delove Orjena. To su dosta puzdane cifre sto se kisni talog ovog regiiona za svakih 100 m poveca za oko 150 mm a Crkvice je na visini od 1080 m a Malo polje 929 m. Sa 900 m plus na najvisem vrhu se dobijaju vrdnosi od 1350 mm to bi bilo onda 5371 + 1350= 6921 mm. Cifra od 5371 mm vazi samo za period od 1923 do 1940 godine sto je to bio merni period. Normala za period od 1961-1990 su 4771 mm. A za period od 1931-1960 je 4926mm. Pozdrav Pavle

Nas su na Geografskom fakultetu u Beogradu terali da učimo taj podatak za Crkvice i Orjen, međutim nije tačan. Statistika (ekstrapolacija) nije isto što i empirijski podatak. Najkišovitije mesto u Evropi je planina Piko na Azortskim ostrvima, Portugalija sa 6300 mm/godišnje. Kad izmerite padavine na vrhu Orjena javite se. Andreja Sinadinović Vijatović — Претходни непотписани коментар оставио је корисник 91.228.16.66 (разговордоприноси) | 15. август 2017. у 17:04

Добављено из "http://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%B0%D0%B7%D0%B3%D0%BE%D0%B2%D0%BE%D1%80:%D0%9E%D1%80%D1%98%D0%B5%D0%BD"


  • Импресивно ! Можда најбоњи чланак икад урађен на ср. википедији. Предлог за чланак месеца (где већ оно може да се гласа ?) . Може ли још која слика "старине" са Орјена у одељку "људи" ? Поздрав. Голија
  • stavicu jos neku sliku. Etnolosko kraj visokog krsa spada medu najinteresantnije i najtipicnije juzoslovenske kulture. Ali taj kraj je vec blizu izumiranja!!! Pozdrav Orjen
  • Kao botanicar odusevljena sam clankom o Orjenu, posebno o okricima kao sto su Iris orjenii i Paeonia daurica. Nisam uspjela da dodjem do maila Pavla Cikovca, koji je autor clanka, pa je ovo bio jedini nacin da stupim u kontakt sa njim. Molim ga da mi se javi na mail vukss@cg.yu. Pozdrav! Anika

Slike

Ovaj članak je pun loše obeleženih slika koje su najverovatnije kopivio. --BokicaK Got something to say? 15:32, 6. април 2007. (CEST)[одговори]


Orjen. Autor(i) članka pišu kao da Orjen ima samo onu stranu koja se vidi sa Crkvica (plural !). Naravno ne sporeći njihovu dobru nameru, primećuje se puno grešaka i nepreciznosti, posebno u navođenju lokalnih toponima. Njegova "sunčana" strana je mnogo razuđenija i zanimljivija, po reljefu i flori, ali i demografski i ekonomski. Ako ih još drži orjenski zov, bilo bi lepo da se, budući geografski i botanički obrazovani, od Crkvica zapute ka zapadu bar preko Orjenskog sedla i sa "južnog lica mesta" naprave potpuniji i precizniji članak o ovom gorostasu primorskih dinarida.— Претходни непотписани коментар оставио је корисник 77.105.52.28 (разговордоприноси) | 16:10, 9. новембар 2012.‎