Пређи на садржај

Darija Žilić

Додај везе
С Википедије, слободне енциклопедије
Darija Žilić
Darija Žilić
Lični podaci
Puno imeDarija Žilić
Datum rođenja1972.
Mesto rođenjaZagreb,
Književni rad
Najvažnija dela
Grudi i jagode, Omara, Klavžar
Nagradenagrada Julije Benešić,
nagrada Kiklop

Darija Žilić (1972, Zagreb) je hrvatska spisateljica, pesnikinja, teoretičarka, prevoditeljka i aktivistkinja. Rođena je 1972. u Zagrebu, gde je završila studije istorije i komparativne književnosti na Filozofskom fakultetu. Prvu zbirku pesama Grudi i jagode objavila je 2005. godine.

Karijera

[уреди | уреди извор]

Svoje kritičarsko-teorijske tekstove objavljivala je, između ostalog, u časopisima Zarez, Libra libera, Quorum i Poezija. Bila je dugogodišnja voditeljka programa „Mama čita“ u Multimedijalnom institutu u Zagrebu. Objavljuje eseje i kritičke prikaze o savremenoj poeziji, teoriji i aktivizmu u časopisima. Sa njom su objavili brojne intervjue u časopisima Zarez, Treća, Kruh i ruže, Balcanis, Feral tribune, Vijenac, Književna republika, Filozofska istraživanja, Riječi, Nova Istra, Tema, Poezija, Kulturpunkt, Agon. [1][2]

Stalna je saradnica na Trećem programu Hrvatskog radija, u emisiji Lica okolice i u Bibliovizoru. Sarađivala je na projektu Školske knjige Leksikon hrvatske književnosti - djela. Bila je jedna od urednica u časopisu Tema. Voditeljka je tribine Dekonstrukcije u Hrvatskom društvu pisaca, književne tribine u Gradskoj biblioteci Velika Gorica, a bila je i urednica književne tribine u Klubu umjetnika na Sušaku u Rijeci. Članica je Kulturnog vijeća u gradu Velika Gorica. Tokom dvehiljaditih godina sarađivala je sa brojnim nevladinim organizacijama u regionu, posebno sa Centrom za nenasilnu akciju. Prevodila je savremenu američku, slovensku, tursku, britansku i arapsku poeziju koja je objavljivana na Trećem programu Hrvatskog radija i u časopisima Tema, Književna republika i Riječi.

Pesme su joj prevođene na italijanski, slovenački, slovački i engleski jezik, a objavljene su u časopisu Consuequence i Sententia u SAD-u, u knjizi „Voci di donne della ex Jugoslavia“, zborniku „2010 L annuario mondiale della poesia“. Zastupljena je prilogom o ženskoj pesničkoj sceni u Hrvatskoj u publicističkoj knjizi „A megaphone" i u antologiji hrvatskog pjesništva „Surfacing“, koja je objavljena u izdanju Harbor Mountain Pressa.

Ako bi se birala najveća radnica među tzv. kulturnim djelatnicima, Darija Žilić bi se zasigurno našla među kandidatkinjama u finalu. Ova pjesnikinja i kritičarka ujedno se uspješno okušala kao novinarka, urednica, ali i voditeljica književne tribine Dekonstrukcije, ostajući izvan moćnih književnih družbi, kakvih ne manjka na hrvatskoj kulturnoj sceni.

izjavio je Gordan Duhaček u tekstu: Nedostaju nam prave književne polemike.[3]

Objavljene knjige

[уреди | уреди извор]
  • Grudi i jagode, pjesme, AGM, Zagreb 2005.
  • Pisati mlijekom, zbirka ogleda o suvremenom pjesništvu, Altagama, Zagreb 2008.[4]
  • Grudi i jagode, pjesme 2009.[5]
  • Pleši, Modesty, pleši; poezija; Algoritam, Zagreb, 2010.[6]
  • Muza izvan geta; ogledi o suvremenoj književnosti; Biakova, Zagreb, 2010.
  • Paralelni vrtovi; intervjui sa piscima, znanstvenicima i aktivistima iz Hrvatske i regije; Shura publikacije, Opatija 2011.
  • Nomadi i hibridi, ogledi o književnosti i filmu, Biakova, Zagreb, 2011.
  • Tropizmi, ogledi o pjesničkim knjigama, Meandarmedia, Zagreb, 2011.
  • Omara, zbirka kratkih priča, eseja i lirskih proznih zapisa (Biakova, Zagreb, 2012)[7][8]
  • Tropizmi 2, ogledi o poeziji i prozi, Litteris, Zagreb, 2013.
  • Klavžar - kratka proza, Biakova, Zagreb, 2013.[9]

Nagrade

[уреди | уреди извор]

- Nagrada Julije Benešić za književnu kritiku (za knjigu "Muza izvan geta", kao najbolje književno-kritičko ostvarenje u 2010. godini)[10]

- Nagrada Kiklop za pjesničku zbirku godine 2011. (za zbirku "Pleši, Modesty, pleši")[11]

Intervjui

[уреди | уреди извор]
  • Darija Žilić: O književnosti danas govore polupismeni[12]
  • Darija Žilić: Ne zanimaju me klanovi, interesi, sestrinstva[13]

Doprinosi

[уреди | уреди извор]

Darija Žilić, u svojstvu kulturološkinje od regionalnog značaja, redovno učestvuje na mnogobrojnim festivalima, rezidencijama (USA, Srbija, Nemačka, Turska, Iran, Makedonija...), kao i na književnim susretima diljem Evrope i regiona.[14][15]

Teoriju i poeziju Darije Žilić objavljuju i prevode izdavačke kuće i portali za kulturu širom regiona, što je svrstava u reprezentativnu internacionalnu pesnikinju i teoretičarku.[16]

Darija Žilić piše o feminizmu u poeziji (poeziji kao emancipatorskom diskursu[17], a o feminističkim praksama mnogo puta govori i u intervjuima, kao što je na sajtu Moderna vremena, gde ju je intervjuisala Olja Savičević Ivančević.[18]

U književnoj kritici D. Žilić se u širokom opsegu afirmativno bavi stvaralaštvom, kako mladih tako i već afirmisanih pisaca ne samo balkanske već i svetske književne scene.[19][20]

Reference

[уреди | уреди извор]
  1. ^ Vebsajt sa biografijom Darije Žilić[мртва веза] Pristupljeno 26.04.2014.
  2. ^ Hrvatsko društvo pisaca Архивирано на сајту Wayback Machine (2. јануар 2015), Pristupljeno: 26.04.2014.
  3. ^ Nedostaju nam prave književne polemike, Pristupljeno: 26.04.2014.
  4. ^ Časopis Polja - Kritika koja piše mlekom, M. Solar[мртва веза], Pristupljeno: 26.04.2015.
  5. ^ zbirka pesama Grudi i jagode, elektronsko izdanje, Pristupljeno: 26.04.2015.
  6. ^ Knjižara Ljevak:O knjizi i autorki Архивирано на сајту Wayback Machine (24. јануар 2011), Pristupljeno: 26.04.2015.
  7. ^ Kritika 180: Darija Zilic Pristupljeno: 26.04.2015.
  8. ^ Darija Žilić, "Omara" - snatrenje o mitskome, Pristupljeno: 26.04.2014.
  9. ^ KLAVŽAR Darija Žilić, Pristupljeno: 26.04.2015.
  10. ^ Darija Žilić za "Muze izvan geta" zaslužila nagradu Julija Benešića Архивирано на сајту Wayback Machine (5. март 2016), Pristupljeno: 26.04.2014.
  11. ^ Dobitnica Kiklopa Darija Žilić se predstavila u Muzeju[мртва веза], Pristupljeno> 26.04.2015.
  12. ^ Intervju sa D.Ž. na sajtu: vijesti.me Архивирано на сајту Wayback Machine (6. март 2016), Pristupljeno: 26.04.2015.
  13. ^ Intervju za counterview.net Архивирано на сајту Wayback Machine (6. март 2016), Pristupljeno: 26.04.2015.
  14. ^ Zagreb Open Art Festival – novi multimedijalni festival Архивирано на сајту Wayback Machine (28. фебруар 2021), Pristupljeno: 26.04.2015.
  15. ^ O ljubavi… s ljubavlju uz stihove Darije Žilić, Pristupljeno: 25.04.2015.
  16. ^ Darija Zilic: Antologija, Pristupljeno: 26.04.2015.
  17. ^ Darija Žilić: Poezija kao emancipatorski diskurs Архивирано на сајту Wayback Machine (21. децембар 2014), Pristupljeno: 26.04.2015.
  18. ^ Ključne riječi - Darija Žilić, "Pleši, Modesty, Pleši", Pristupljeno: 26.04.2015.
  19. ^ svijet senzacija i sjecanja, Pristupljeno: 26.04.2015,
  20. ^ Povijest je živo oružje u našim rukama Архивирано на сајту Wayback Machine (12. новембар 2014), Pristupljeno: 25.04.2015.
Преузето из „https://sr.wikipedia.org/w/index.php?title=Darija_Žilić&oldid=28519459”