Ukuvavanje

С Википедије, слободне енциклопедије

Ukuvavanje je toplotna operacija pri kojoj se povećava koncentracija rastvorka nekog rastvora, isparavanjem dela rastvarača na temperaturi ključanja rastvora.[1]

Cilj ukuvavanja je dobijanje rastvora veće koncentracije. Ukuvavanjem se rastvor koncentriše. Povećanje koncentracije prati povećanje gustine, a i temperature ključanja. Temperatura ključanja rastvora zavisi od pritiska sredine iznad površine rastvora. Ako raste pritisak, dolazi do porasta i temperature ključanja i obrnuto, smanjenjem pritiska smanjuje se i temperatura ključanja.

Industrijska primena[уреди | уреди извор]

U industriji ukuvavanje se izvodi u ukuvačima. Ukuvači su aparati koji svojom konstrukcijom omogućavaju:

  1. Smeštaj određene količine rastvora;
  2. Zagrevanje rastvora u toku operacije;
  3. Sakupljanje i odvođenje nastale pare rastvarača (sekundarna para).

Ukuvavanje može da se izvodi:

  • A. U otvorenim i zatvorenim ukuvačima.
  • B. Pod atmosferskim pritiskom, natpritisku i pod određenim vakuumom.
  • C. Kontinualno i diskontinualno (sa prekidima).
  • D. Direktnim zagrevanjem rastvora i indirektnim zagrevanjem (češći slučaj).
  • E. U jednom aparatu ili u više aparata (bateriji ukuvača).

Zagrevanje rastvora u ukuvaču do temperature ključanja i u toku ukuvavanja može da se izvodi:

  • a. Električnim grejačima (samo kod manjih ukuvača- u industrijskoj praksi se ređe koristi);
  • b. Vrelim gasovima (očišćeni dimni gasovi) direktno ili indirektno;
  • c. Primarnom vodenom parom (para iz parnog kotla) i
  • d. Sekundarnom parom (para rastvarača).

U industrijskoj praksi se ređe koristi direktno zagrevanje rastvora, jer grejni fluid (dimni gasovi, vreo vazduh) uglavnom štetno utiče na kvalitet rastvora (posebno u prehrambenoj industriji). Te se zagrevanje vrši indirektno preko grejne površine koja razdvaja rastvor od grejnog fluida – vodene pare.

Grejni fluid treba da ima veću temperaturu od temperature ključanja rastvora. Prenošenja toplote se vrši se prema mehanizamu prelaza toplote. Protok toplote je usmeren iz grejnog fluida u rastvor.

Pri ukuvavanju treba težiti da:

  • Koeficijent prelaza toplote (k) bude što veći. Što se postiže turbulentnim i protivsmernim strujanjem rastvora i grejnog fluida za vreme ukuvavanja.
  • Razlika temperature (Δt) bude optimalna za date uslove.
  • Toplotni otpori budu što je moguće manji.

Ukuvači[уреди | уреди извор]

Prema konstrukciji ukuvači se dele na:

  • Otvorene i
  • Zatvorene.

Zatvoreni ukuvači se mogu podeliti na:

  • Ukuvače sa vertikalnim grejnim cevima;
  • Ukuvače sa horizontalnim grejnim cevima;
  • Ukuvače sa dugim grejnim cevima;
  • Ukuvače sa kosim grejnim cevima.

Reference[уреди | уреди извор]

Literatura[уреди | уреди извор]