Edvard Gibon — разлика између измена
| Ред 4: | Ред 4: | ||
Edvard Gibon je bio naklonjen umjetničkom doživljavanju istorije. Bio je sjajan stilist i veoma je utjecao na razvoj [[bizant]]ologije. Njegovo znamenito djelo je ''Opadanje i propast Rimskog carstva'', objavljeno u 6 svezaka u periodu [[1776]] — [[1788]]. U njemu izlaže da je [[hrišćanstvo]] bilo osnovni uzrok propasti [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]]. Zbog toga je bio kritikovan. E. Gibbon je često putovao. Inspiraciju za svoje djelo dobio je nakon posjete [[Rim]]u [[1764]]. Njegova knjiga još uvijek predstavlja [[remek-djelo]] [[Istoriografija|istoriografije]]. |
Edvard Gibon je bio naklonjen umjetničkom doživljavanju istorije. Bio je sjajan stilist i veoma je utjecao na razvoj [[bizant]]ologije. Njegovo znamenito djelo je ''Opadanje i propast Rimskog carstva'', objavljeno u 6 svezaka u periodu [[1776]] — [[1788]]. U njemu izlaže da je [[hrišćanstvo]] bilo osnovni uzrok propasti [[Rimsko carstvo|Rimskog carstva]]. Zbog toga je bio kritikovan. E. Gibbon je često putovao. Inspiraciju za svoje djelo dobio je nakon posjete [[Rim]]u [[1764]]. Njegova knjiga još uvijek predstavlja [[remek-djelo]] [[Istoriografija|istoriografije]]. |
||
== Život i |
== Život i djelo == |
||
Rodio se u imućnoj porodici, bio je slabog [[Zdravlje|zdravlja]] i već u sedmoj godini je izgubio majku. Gpdine [[1752]]. otišao je da studira na [[Oksford]], |
Rodio se u imućnoj porodici, bio je slabog [[Zdravlje|zdravlja]] i već u sedmoj godini je izgubio majku. Gpdine [[1752]]. otišao je da studira na [[Oksford]], gdje je neverovatno mnogo pročitao i pod uticajem francuskih jezuita i bosueta pristupio [[1753]]. na [[katoličanstvo]]. To je prouzrokovalo skandal morao je da napusti Oksford i otac ga je poslao u [[Švajcarska|Švajcarsku]] u [[Lozana| Lozanu]] kod [[Kalvinizam|kalvinističkog sveštenika]] koji ga je nagovorio na povratak ka [[protestantizam |protestantismu]]. U stvari sa hrišćenstvom je sasvim raskrstio i spadao je u njegove velike kritičare. U Švajcarskoj je opet mnogo čitao i to uglavnom francuske i latinske autore i susreo se sa francuskim racionalizmom. Vraća se u [[Engleska|Englesku]]. |
||
Posvjetio se starovekovnom Rimskom carstvu. [[1776]]. godine je izašao prvi djeo "Propadanja i pada [[Rim]]ske imperije" koji je izazvao polemike i senzaciju. Do [[1778]]. godine je izašlo 6 svezaka knjige i postao je slavan. Neko vrjeme je živeo ponovo u [[Švajcarska |Švajcarskoj]] i psle povratka u [[Engleska|Englesku]] umire. |
|||
== Vidi još == |
== Vidi još == |
||
Верзија на датум 15. фебруар 2013. у 00:59
Edvard Gibon (енгл. Edward Gibbon) Patni, Londona, 27. april 1737 — London, 16. januar 1794) je britanski istoričar i pisac.
Edvard Gibon je bio naklonjen umjetničkom doživljavanju istorije. Bio je sjajan stilist i veoma je utjecao na razvoj bizantologije. Njegovo znamenito djelo je Opadanje i propast Rimskog carstva, objavljeno u 6 svezaka u periodu 1776 — 1788. U njemu izlaže da je hrišćanstvo bilo osnovni uzrok propasti Rimskog carstva. Zbog toga je bio kritikovan. E. Gibbon je često putovao. Inspiraciju za svoje djelo dobio je nakon posjete Rimu 1764. Njegova knjiga još uvijek predstavlja remek-djelo istoriografije.
Život i djelo
Rodio se u imućnoj porodici, bio je slabog zdravlja i već u sedmoj godini je izgubio majku. Gpdine 1752. otišao je da studira na Oksford, gdje je neverovatno mnogo pročitao i pod uticajem francuskih jezuita i bosueta pristupio 1753. na katoličanstvo. To je prouzrokovalo skandal morao je da napusti Oksford i otac ga je poslao u Švajcarsku u Lozanu kod kalvinističkog sveštenika koji ga je nagovorio na povratak ka protestantismu. U stvari sa hrišćenstvom je sasvim raskrstio i spadao je u njegove velike kritičare. U Švajcarskoj je opet mnogo čitao i to uglavnom francuske i latinske autore i susreo se sa francuskim racionalizmom. Vraća se u Englesku.
Posvjetio se starovekovnom Rimskom carstvu. 1776. godine je izašao prvi djeo "Propadanja i pada Rimske imperije" koji je izazvao polemike i senzaciju. Do 1778. godine je izašlo 6 svezaka knjige i postao je slavan. Neko vrjeme je živeo ponovo u Švajcarskoj i psle povratka u Englesku umire.
