Desenzitizacija (medicina)

С Википедије, слободне енциклопедије

Desenzitizacija je smanjenje ili uklanjanje negativne reakcije organizma na neku materiju ili podsticaj.

Medicina[уреди | уреди извор]

Na primjer, ako osoba sa šećernom bolešću ima lošu alergijsku reakciju za uzimanje pune doze goveđeg insulina, lekar daje osobi vrlo malu količinu insulina u početku. Vremenom se daju sve veće doze, sve dok osoba ne postane tolerantna na pune doze. Ovo je jedan od načina navikavanja tela na punu dozu i izbegavanja alergijske reakcije.

Na ćelijskom nivou, primjena malih doza od toksina proizvodi IgG odgovor koji na kraju nadjačava hipersenzitivnost IgE odgovora.[1][2] Drugačiji mehanizam je odgovoran za desenzitizaciju na antibiotike, koji se izvodi tokom kraćeg vremenskog perioda od desenzitizacije na druge alergije. U ovom obliku desenzitizacije, pacijent se polako izlaže na nivou antibiotika koji proizvodi slabe anafilaksije. Na kraju postupka, pacijentovi mastociti su iscrpeli njihov granulirani sadržaj, a pacijent ne može podleći alergijskoj reakciji dok ove ćelije ne povratite te sadržaje.

Farmakologija[уреди | уреди извор]

U farmakologiji, desenzitizacija je gubljenje odziva na produženu ili povećanu dozu leka.[3] Takođe se naziva tahifilaksija, ili tolerancija leka. To je jedan od važnih aspekata dizajna lekova.[4]

Vidi još[уреди | уреди извор]

Reference[уреди | уреди извор]

  1. ^ Fischer JE, Johnson TR, Peebles RS, Graham BS (1999). „Vaccination with pertussis toxin alters the antibody response to simultaneous respiratory syncytial virus challenge”. The Journal of Infectious Diseases. 180 (3): 714—9. PMID 10438359. doi:10.1086/314947. 
  2. ^ Ciprandi G, Marseglia GL, Tosca MA (2006). „Allergen-specific immunotherapy: an update on immunological mechanisms of action”. Monaldi Archives for Chest Disease = Archivio Monaldi per Le Malattie Del Torace / Fondazione Clinica Del Lavoro, IRCCS [and] Istituto Di Clinica Tisiologica E Malattie Apparato Respiratorio, Università Di Napoli, Secondo Ateneo. 65 (1): 34—7. PMID 16700191. 
  3. ^ Hardman JG, Limbird LE, Gilman AG (2001). Goodman & Gilman's The Pharmacological Basis of Therapeutics (10. изд.). New York: McGraw-Hill. стр. 36—37. ISBN 0071354697. doi:10.1036/0071422803. 
  4. ^ Richard Lanzara. „Why Aren't Drugs Safer? - Is It Because We Need A Fundamental Understanding of the Receptor Response?”. 

Literatura[уреди | уреди извор]