Johan Hajnrih Lambert

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Johan Hajnrih Lambert
Lični podaci
Datum rođenja(1728-08-26)26. avgust 1728.
Mesto rođenjaMiluz, Francuska
Datum smrti25. septembar 1777.(1777-09-25) (49 god.)
Mesto smrtiBerlin, Nemačka

Johan Hajnrih Lambert (nem. Johann Heinrich Lambert; Miluz, 26. avgust 1728Berlin, 25. septembar 1777) je bio švajcarski matematičar i fizičar, član Berlinske i Minhenske akademije nauka.

Biografija[uredi | uredi izvor]

U polju fizike, najpoznatija su njegova istraživanja iz optike (fotometrije) i kosmologije. Godine 1760. objavio je fundamentalni rad „Fotometrija“ u kome je izložio osnove naučne discipline koju je sam zasnovao. Formulisao je i zakon, poznat pod njegovim imenom „Lambertov kosinusni zakon“. Pokušao je da odredi rastojanja do zvezda na osnovu poređenja njihovog sjaja.

Proučavao je putanje kometa i osobenosti kretanja Jupitera i Saturna. U knjizi „Kosmološka pisma o ustrojstvu vasione“ (1761), idući daleko ispred svog vremena, produbio je i proširio razmišljanja svojih prethodnika o strukturnoj beskonačnosti vasione. Razvio je ideju o hijerarhijskoj strukturi vasione: Sunčev sistem je posmatrao kao sistem prvog reda, zvezdane sisteme kao sisteme drugog reda, Galaksiju i njoj slične magline kao sistem trećeg reda itd. Pokušao je da odredi razmere tih sistema polazeći od fotometrijskih proračuna.

Lambert je prvi uveo hiperboličke funkcije u trigonometriju. Takođe je zaslužan za prvi dokaz da je π iracionalan broj, 1768. godine. Između ostalog, zanimao se i matematičkom kartografijom. Danas tri kartografske projekcije nose njegovo ime: azimutna ekvivalentna projekcija, cilindrična ekvivalentna projekcija (izocilindrična projekcija) i konusna konformna projekcija (u kojoj je urađena i srednjorazmerna karta Srbije).

Izvori[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]