Julija Druzila
Julija Druzila | |
---|---|
Lični podaci | |
Datum rođenja | 16. septembar 16. n. e. |
Mesto rođenja | Abitarvijum (današnji Koblenc, Nemačka), Germanija, Rimsko carstvo |
Datum smrti | 10. jun 38. n. e. (21 god.) |
Mesto smrti | Rim, Rimsko carstvo |
Grob | Avgustov mauzolej |
Porodica | |
Supružnik | Lucije Kasije Longin Marko Emilije Lepid |
Roditelji | Germanik Agripina Starija |
Dinastija | Julijevci-Klaudijevci |
Julija Druzila (lat. Iulia Drusilla)[1] (16. septembar 16.-10. jun 38.) bila je rimska plemkinja iz Julijevsko-Klaudijevske dinastije, ćerka vojkovođe Germanika i Agripine Starije. Imala je dve sestre (Juliju Livilu i caricu Agripinu Mlađu) i tri brata (Nerona Cezara, Druza Cezara i cara Kaligulu). Bila je i praunuka cara Avgusta, bratanica u drugom kolenu cara Tiberija, bratanica cara Klaudija i tetka cara Nerona.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Druzila je rođena u Abvitarvijumu (današnji Kolenc, u Nemačkoj). Nakon smrti oca Germanika, zajedno sa braćom i sestrama preselila se u Rim, gde ih je odgajila majka Agripina Starija i baba po ocu Antonija Mlađa. Godine 33. Druzila je udata za Lucija Kasija Longina, prijatelja cara Tiberija.[2] Njen brat Kaligula postao je car 37. godine. Tokom prvih godina svoje vladavine svojim sestrama Druzili, Livili i Agripini Mlađoj dodelio je niz počasti.[3] Dobile su neka od prava, koje su imale samo vestalke, kao npr. da gledaju igre sa prednjih sedišta.[4] Njihova imena su postala sastavni deo godišnje zdravice caru,[4] kao i deo zakletve lojalnosti caru.[3] Nakon Sejanovog pada 31. godine, senat je izričito zabranio da se u zakletvi lojalnosti caru pominje bilo ko drugi sem samoga cara, tako da taj Kaligulin potez predstavlja ključni korak uspona žena carske dinastije i jačanja njihove simboličke uloge.[3] Njihovi likovi su se našli i na novcu.[3]Kaligula je takođe naredio Kasiju da se razvede od Druzile, i udao je za Marka Emilija Lepida, svog prijatelja.[5] Kaligula je iste godine razboleo i Druzilu imenovao svojim naslednikom[6], što je bio prvi slučaj da je žena imenovana za naslednika po volji cara. Ovo je najverovatnije bio pokušaj da su očuva Julijevsko-Klaudijevska dinastija. Porukom je predviđeno da muž služi kao regent.[7] Kaligula je oporavio, ali je Druzila umrla sledeće godine.[5][8] Brat ju je deifikovao i proglasio je sveboginjom (lat. Panthea). Organizovao joj je i veličanstven pogreb i tugovao za njom na takav način da je ostavio utisak ucveljenog udovca, a ne nečijeg brata.[9][10] Tada je, navodno, počeo da ludi.
Reputacija[uredi | uredi izvor]
Druzila je imala ugled omiljene sestre svog brata. Takođe su postojale glasine da mu je bila ljubavnica.[11] Međutim, pored niza drugih optužbi protiv Kaligule njegovi neprijatelji Filon i Seneka Mlađi ne pominju incest.[11] Najverovatnije je u pitanju pogrešno razumevanje tadašnjih običaja za stolom.[7] U patricijskim porodicama bilo je uobičajeno da domaćin i domaćica (tj. muž i žena) sedeli na počasnim mestima za vreme obeda. Pošto je Kaligula tada bio neženja, na počasnom mestu naizmenično bi sedele njegove sestre, ali na tom mestu je sedela samo Druzila.[12] Na taj način, Kaligula je predstavio Druzilu kao svoju suprugu i mater familialis, čak i kada se oženio Lolijom Paulinom.
Nakon smrti[uredi | uredi izvor]
Nakon što je oženio Miloniju Cezoniju i dobio ćerku, nazvao ju je Julija Druzila, po svojoj preminuloj sestri. Njen udovac, Lepid, postao je ljubavnik njenih sestara, Livile i Agripine Mlađe.[13] Godine 39. sklopili su zaveru protiv Kaligule koja je bila poznata kao Zavera tri bodeža. Cilj zaverenika bio je da se Lepid dovede na rimski presto.[13] O samoj zaveri i njenim uzrocima gotovo da ništa nije poznato. Međutim, zavera je otkrivena i Lepid je uhapšen i izveden pred sud na kome ga je Kaligula optužio za preljubu, a Livila i Agripina su proterane i oduzeta im je imovina.[14] Car je kao dokazni materijal pokazao pisma u kojima su zaverenici pisali o načinu na koji planiraju da ga smaknu.
U popularnoj kulturi[uredi | uredi izvor]
Lik Druzile se relativno često pojavljuje u delima sa radnjom smeštenom u doba Kaliguline vladavine, s tim da se navodi o incestu uzimaju kao činjenica, odnosno kao ilustracija Kaligulinog ludila.
U romanu „Ja, Klaudije“ Roberta Grevsa, Druzila nosi Kaligulino dete, ali umire nakon što joj je njen brat, želeći da rekonstruiše rođenje Atine, izrezao utrobu.
Porodično stablo[uredi | uredi izvor]
16. Druz Klaudije Neron | ||||||||||||||||
8. Tiberije Klaudije Neron | ||||||||||||||||
17. Klaudija | ||||||||||||||||
4. Druz Stariji | ||||||||||||||||
18. Marko Livije Druz Klaudijan | ||||||||||||||||
9. Livija Druzila | ||||||||||||||||
19. Aufidija | ||||||||||||||||
2. Germanik | ||||||||||||||||
20. Marko Antonije Kretik | ||||||||||||||||
10. Marko Antonije | ||||||||||||||||
21. Julija Antonija | ||||||||||||||||
5. Antonija Mlađa | ||||||||||||||||
22. =28. Gaj Oktavije | ||||||||||||||||
11. Oktavija Mlađa | ||||||||||||||||
23. =29. Acija Balba Cezonija | ||||||||||||||||
1. Julija Druzila | ||||||||||||||||
12. Lucije Vipsanije Agripa | ||||||||||||||||
6. Marko Vipsanije Agripa | ||||||||||||||||
3. Agripina Starija | ||||||||||||||||
28. =22. Gaj Oktavije | ||||||||||||||||
14. Oktavijan Avgust | ||||||||||||||||
29. =23. Acija Balba Cezonija | ||||||||||||||||
7. Julija Starija | ||||||||||||||||
30. Lucije Skribonije Libon | ||||||||||||||||
15. Skribonija | ||||||||||||||||
31. Sencija | ||||||||||||||||
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ E. Groag, A. Stein, L. Petersen - e.a. (edd.), Prosopographia Imperii Romani saeculi I, II et III (PIR), Berlin, 1933 - I 664
- ^ Svetonije, „Životi dvanaest Cezara“, Život Kaligulin, 21
- ^ a b v g Barrett, "Agrippina" pp. 53
- ^ a b Barrett, "Agrippina", pp. 52
- ^ a b Kasije Dion, 59.11.1
- ^ Svetonije, „Životi dvanaest Cezara“, Život Kaligulin, 24
- ^ a b Susan Wood, Diva Drusilla Panthea and the Sisters of Caligula, American Journal of Archaeology, Vol. 99, No. 3 (July , 1995), pp. 457-482
- ^ Svetonije, „Životi dvanaest Cezara“, Život Kaligulin, 24.2
- ^ Svetonije, „Životi dvanaest Cezara“, Život Kaligulin, 24.
- ^ Kasije Dion, 59.11.1-5
- ^ a b ^ Barrett, "Agrippina", pp. 54
- ^ Susan Wood, Diva Drusilla Panthea and the Sisters of Caligula, American Journal of Archaeology, Vol. 99, No. 3 (Jul., 1995), pp. 457-482
- ^ a b Barrett, "Agrippina", pp. 63
- ^ Barrett, "Agrippina", pp. 69