Avijatik Berg G 30.23

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Avijatik Berg G 30.23
Avion Avijatik Berg G 30.23[1]
Opšte
Dimenzije
Masa
Pogon
Performanse
Početak proizvodnje1918.
Uveden u upotrebuprototip
Statusneaktivan
Prvi korisnik Austrougarska
Broj primeraka1
Dužina12,30
Razmah krila17,10
Visina3,70
Površina krila100,00
Prazan2.681
Normalna poletna3.890
Klipno-elisni motor1 х Austro Daimler 12 cil; 2 х Hiero 6 cil.
Snaga1 x 240; 2 h 169 kW
Maks. brzina na Hopt170 km/h
Dolet750 km
Brzina penjanja143 m/min

Avijatik Berg G 30.23 (nem. Aviatik Berg G 30.23) je bombarderski avion napravljen u Austrougarskoj firmi Östereichisch-ungarische Flugzeugfabrik Aviatik Wien. Avion je prvi put poleteo 6./13[2].03.1918. godine.

Projektovanje i razvoj[uredi | uredi izvor]

Bočni izgled aviona Aviatik Berg G 30.23 ili G.I

U oktobru 1916. godine inženjer Julijus fon Berg je završio projekt bombardera Aviatik Berg 30.23 sa tri motora. Aviatik je u proleće 1917. započeo izgradnju prototipa ali zbog kašnjenja u isporuci motora, prvi let nije mogao da se obavi pre marta 1918[3]. Za pogon aviona su korišćeni: Jedan motor Austro-Daimler snage 240 kW sa četvorokrakom vučnom elisom, montiran je na kljunu trupa a dva Hiero motora snage 169 kW na krilima sa četvorokrakim potisnim elisama.

Prvi probni let, prvog prototipa (G 30.23), uspešno je obavljen 6./13.03.1918. godine.

Tehnički opis[uredi | uredi izvor]

Trup je drvene konstrukcije obložen lepenkom a pravougaonog poprečnog preseka stim što je gornja stana trupa bila zaobljena. Na kljjunu trupa se nalazi motor obložen aluminijumskim limom. U trupu se nalaze tri prostrane otvorene kabine za pilota, bombaša i strelca. Kabina pilota je bila opremljena upravljačkim mehanizmom koji je bio kombinacija polužnog i žičanog sistema i setom instrumenata za kontrolu leta aviona i rada motora.

Pogonska grupa: Avion su pokretala tri tečnošću hlađena motora. Jedan Austro-Dajmler sa 12 cilindara V rasporeda, snage od 340 KS, bio je u kljunu trupa aviona. Za taj motor je bila vezana vučna drvena četvorokraka elise fiksnog koraka. Hladnjak ovog motora se nalazio između elise i motora ukomponovan u kapotažu motora. Krilni motori su bili Hiero, linijski motor sa 6 cilindara, snage 230 KS. Za njih su bile vezane potisne drvene četvorokrake elise fiksnog koraka. Hladnjaci za rashladnu tečnost krilnih motora su se nalazili iznad gornjih krila.

Krila su imala drvenu konstrukciju sa dve ramenjače obloženu platnom. Gornja i donja krila su bili ista, konstruktivno a po dimenzijama. Sa obe strane su krila sa dva para vertikalnih upornica međusobno povezana. Dijagonalnim žicama (zatezačima) krila su dodatno ukrućena. Pored ovih vertikalnih upornica, prvi do trupa aviona je bio par V upornica u čijim se rašljama nalazila gondola krilnih motora. Krilca (eleroni) su bila iste, drvene konstrukcije presvučene platnom i nalazila su se samo na gornjim krilima.

Repne površine se sastoje od dva paralelna horizontalna stabilizatora sa kormilima dubine. Između ova dva horizontalna stabilizatora nalaze se četiri kormila pravca. Svi delovi repnih površina napravljeni su kao ramovi od metala presvučeni impregniranim platnom.

Stajni trap je fiksan konvencionalnog tipa sa krutom osovinom, napred točkovi a nazad na repu aviona nalazi se elastična drljača kao treća oslona tačka.

Naoružanje[uredi | uredi izvor]

Planirano je da avion bude naoružan sa 2 mitraljeza Švarcloze kalibra 8 mm. Jedan mitraljez je fiksan i gađa kroz obrtno polje elisa a drugi je okretni mitraljez smešten na rundelu trećeg kokpita. Avion je trebao da ponese minimum 500 kg. aviobombi.

Naoružanje aviona: Avijatik Berg G 30.23
Vatreno (streljačko) naoružanje
Top
Mitraljez
Broj i oznaka mitraljeza 2 h Švarcloze (Schwarzlose)
Kalibar 8 mm
Bombardersko naoružanje (bombe)
Ukupna masa 500 kg
Raketno naoružanje (rakete)


Verzije[uredi | uredi izvor]

  • G 30.23 - prvi prototip je bio opremljen jednim Austro-Daimlerom od 340 KS (u sredini) i dva krilna Austro-Daimlera od 230 KS.
  • G 30.34 - drugi prototip je bio opremljen jednim Austro-Daimlerom od 300 KS (u sredini) i dva krilna Austro-Daimlera od 200 KS.

Operativno korišćenje[uredi | uredi izvor]

Pošto su nemački bombarderi Gota G.IV u međuvremenu postali operativni, dalji razvoj bombardera Aviatik G 30.23 je zaustavljen. Posle rata, jedini primerak aviona zaplenili su Italijani po uslovima Mirovnog ugovora[4].

Zemlje koje su koristile avion[uredi | uredi izvor]

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Keimel, Reinhard . Österreichs Luftfahrzeuge-Geschichte der Luftfahrt von den Anfängen bis Ende 1918. Österreichs Luftfahrzeuge: Geschichte der Luftfahrt von den Anfängen bis Ende 1918. AT-Graz: H.Weishaupt Verlag. 1981. ISBN 978-3-900310-03-5. 
  2. ^ Keimel, Reinhard . Luftfahrzeugbau in Österreich-Von den Anfängen bis zur Gegenwart-Enzyklopädie. Luftfahrzeugbau in Österreich: Von den Anfängen bis zur Gegenwart : Enzyklopädie. Oberhaching: Aviatik Verlag GmbH. 2003. ISBN 978-3-925505-78-2. 
  3. ^ Keimel, Reinhard . Österreichs Luftfahrzeuge-Geschichte der Luftfahrt von den Anfängen bis Ende 1918. Österreichs Luftfahrzeuge: Geschichte der Luftfahrt von den Anfängen bis Ende 1918. AT-Graz: H.Weishaupt Verlag. 1981. ISBN 978-3-900310-03-5. 
  4. ^ „Aviatik Berg G.I”. 

Literatura[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]