Alfred Nikolas Rambo

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Alfred Nikolas Rambo
Lični podaci
Datum rođenja(1842-07-02)2. jul 1842.
Mesto rođenjaBezanson, Francuska
Datum smrti10. novembar 1905.(1905-11-10) (63 god.)
Mesto smrtiPariz, Francuska
ObrazovanjeViša normalna škola

Alfred Nikolas Rambo (franc. Alfred Nicolas Rambaud; Bezanson, 2. jul 1842Pariz, 10. novembar 1905) je bio francuski državnik i istoričar. Bio je član Akademije moralnih i političkih nauka (1897) i član Srpske kraljevske akademije.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Završio Višu normalnu školu (1864). Od 1881. profesor na Sorboni, 1895-1903. senator, 1896-98. ministar narodne prosvete. Nekoliko puta bio je u diplomatskim misijama u Rusiji. Naročitu pažnju posvećivao je političkoj istoriji (uglavnom Vizantije, Rusije i Nemačke) i istoriji međunarodnih odnosa. Bio je pristalica zbliženja Francuske i Rusije. Svoje glavne radove posvetio je istoriji Rusije (napisani s pozicija umerenog građanskog liberalizma).

Bibliografija[uredi | uredi izvor]

U zajedničkoj redakciji E. Lavisa i Ramboa izlazilo je višetomno kolektivno delo „Histoire générale du IV siècle jusqu'à nos jours“ (Opšta istorija od IV veka do našeg vremena, t. 1-12, 1893-1901; kod nas je uz originalno dosta korišteno i rusko izdanje pod nazivom „Всеобщая история с IV столетия до нашего времени“, 1897-1903; poslednji tomovi francuskog izdanja objavljeni su na ruskom jeziku pod nazivom „Istoriя XIX veka“ — Istorija XIX veka, t. 1-8, 1905-07). Ostali važniji radovi: „L'empire grec au X siècle. Constantin Porphyrogénète“ (Grčka imperija u X veku. Konstantin Porfirogenit, Pariz 1870), „La domination française en Allemagne, 1792-1811“ (Francuska dominacija u Nemačkoj, 1792-1811, P. 1873-74), „Français et Russes. Moscou et Sébastopol“ (Francuzi i Rusi. Moskva i Sevastopolj, P. 1877), „Histoire de la Russie depuis les origines jusqu'a l'année 1877“ (Историја Русије од почетака до године 1877, П. 1878), „Histoire de la civilisation française“ (Istorija Francuske civilizacije, P. 1885-1888), „Histoire de la révol. française“ (Istorija Francuske revolucije, P. 1886), „La France coloniale“ (Kolonijalna Francuska, P. 1886), „Russes et Prussiens. Guerre de sept ans“ (Rusi i Prusi. Sedmogodišnji rat, P. l895), „Jules Ferry“, (Žil Feri, P. 1903), „Etudes sur l'histoire byzantine“ (Studije iz vizantijske istorije, P. 1912).

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]