Anglikanska zajednica

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Ruža vetrova je simbol Anglikanske zajednice (moto: Istina oslobađa)

Anglikanska zajednica je međunarodna zajednica nacionalnih i regionalnih crkava koje se nalaze u punom opštenju sa Crkvom Engleske.

Vernika Anglikanske zajednice u svetu ima oko 70 miliona, najviše u Engleskoj (26 miliona), Nigeriji (17,5), Ugandi (8), Južnom Sudanu (5), Australiji (3,8). Posle katolicizma i pravoslavlja, to je treća najveća hrišćanska denominacija u svetu.

Nadbiskup od Kanterberija, primat cele Engleske, priznat je kao „prvi među jednakima“ (latinski: primus inter pares). Nadbiskup ne koristi svoju poziciju upotrebljavajući svoj autoritet, već služi kao simbol jedinstva u Anglikanskoj zajednici.

Crkve Anglikanske zajednice smatraju sebe članicama jedne, svete, katoličke i apostolske Crkve, i smatra se da je deo kako katoličke tako i reformatorske verzije hrišćanstva. Za neke vernike anglikanizam predstavlja formu katolicizma bez pape, dok za druge predstavlja formu protestantizma bez dominante figure vodiča kao što su Martin Luter u luteranizmu, Džon Knoks i Džon Kalvin u kalvinizmu, Cvingli ili Vesli u metodizmu. Zajednicu čini širok spektrum verovanja i tradicija, kako jevanđeoski, tako i liberalni ili katolički.

Ime Anglikanska zajednica dobijeno je od latinskog Ecclesia Anglicana, što znači „Engleska crkva“.


Ustrojstvo[uredi | uredi izvor]

Ova Crkva, ili zajednica crkava, neformalna je organizacija. Anglikansku zajednicu ujedinjuje zajednička istorija, doktrina vere i tradicije.

Crkva je nastala je u 16. veku, otcepljenjem od Katoličke crkve, pri čemu je pretrpela jak uticaj reformacije.

Duhovni vođa crkve je, prvi među jednakima, nadbiskup kenterberijski Džastin Velbi (od 2013).

Postoje tri vrste sveštenika: propovednik, sveštenik i biskup. Sveštenici u Anglikanskoj zajednici ne praktikuju celibat, a žene u principu mogu da obavljaju sve crkvene funkcije, što opet zavisi od stava lokalne Crkve. U 19. veku su se pojavili monasi i monahinje u Anglikanskoj zajednici. Oni se uglavnom bave humanitarnim radom. Danas ih ima najviše u Melaneziji.

Vernici[uredi | uredi izvor]

Broj vernika poslednjih godina opada u Velikoj Britaniji, a raste u afričkim i azijskim zemljama. Pripadnici Anglikanske zajednice su uglavnom nalaze u anglofonskim zemljama.

U Škotskoj i SAD ova Crkva je poznata kao Episkopska (od latinskog Episcopus – „biskup“, „vladika“).

Anglikanska zajednica veoma često izaziva podele među kongregacijom uvođenjem kontroverznih doktrina kao što je rukopoloženje žena sveštenika početkom 1980-ih, a u skorije vreme razmatranje postavljanja žena na biskupske funkcije, kao i rukopoloženje homoseksualaca za sveštenike.

Vidi još[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]