Baltazar Nojman

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Baltazar Nojman
Johan Baltazar Nojman
Lični podaci
Datum rođenja(1687-01-27)27. januar 1687.
Mesto rođenjaHeb,
Datum smrti19. avgust 1753.(1753-08-19) (66 god.)
Mesto smrtiVircburg,

Johan Baltazar Nojman (nem. Johann Balthasar Neumann; Heb, 27. januar 1687Vircburg, 19. avgust 1753) bio je nemački barokni arhitekta, zaslužan za projekte mnogih crkava i palata, uglavnom u Vircburgu.

Biografija i delo[uredi | uredi izvor]

Barokna crkva u Triru

Nojman je rođen u mestu Heb (nemački: Eger), danas u Češkoj 27. januar 1687. u porodici suknara kao sedmo dete. Njegov kum je postao majstor zvonar i metalolivac Baltazar Platzer ka kojem je u trinajstoj godini nastupio Baltazar kao učenik Godine 1711. dobio je svedočanstvo kao redovni tovariš i upotio se da traži iskustvo u inostranstvu. Preselio se u Vircburg gde je prvo radio u metalnoj livnici. Tu je upoznao iženjera Andreasa Milera koji ga je podučavao geodeziji, geometriji i matenatici kao i civilnom i vojnom graditeljstvu. 1712. godine pisao je u Heb da dobije kredit za kupovinu knjiga, crtačkih pribora i instrumenata. Mesno veće mu je odobrilo kredit koji je Nojman lako posle toga isplatio. Godinu dana posle toga je Nojman došau na pogreb svoga oca u Heb i ovom prilikom je on prodao Hebu duplikat svoga merila koje je izradio.za 7 fl. I 30 kr. On je 1713. izradio Instrumentum Architecturae, vrstu šestara za projektovanje arhitektonskih stubova koje je sam konstruisao i služilo je za lakše određivanje proporcija stubova u stilskim redovima. Njegova dalja karijera tobdžije u Vircburgu je bila uspešna i od 1716. godine je počeo saradnju sa vircburškim inžinjerom Greisingem. Predstavu o umetnosti svetskih građevina je sebi napravio na studijama u Beču. 1718. godine je bio imenovan za kneževskog inženjera- kapetana i bio je postepeno povišavan sve do 1729. godine kada mu je bolo dodeljen čin pukovnika.

Pod patronatom porodice Šenborn, obrazovao se u arhitekturi i putovao po Italiji, Francuskoj i Nizozemskoj. Za porodicu Šenborn sagradio je Rezidenciju (Vircburški dvorac), rezidencijalnu palatu princa-biskupa, kao i kapelu u gradskoj katedrali. Rezidencija je sinonim za pojam „Vircburški rokoko“. Od 1731. bio je predavač na Univerzitetu u Vircburgu.

Godine 1911. je muzej u Vircburgu dobio zbirku iz zaostavštine Baltazara Nojmana i njegovog sina koja se sastojala iz dva dela od ukupno 424 arhitektonska plana i iz „Skicara eckert“ sa 134 listova predloga na opremu crkava i grobova sa nekoliko skica slika i arhitektonskih crteža. Tu se radi o vrednu zbirku planova koje suvise sa istorijom arhitekture u doba barokne umetnosti u evropi. Prilikom 300 godišnjice rođenja Baltazara Nojmana bila je izdata poblikacija sa reprodukcijama 172 sačuvanih građevinskih planova u originalnoj veličini.

Baltazar Nojman važi za jednog od najznačajnijih arhitekata baroka i rokokoa. Ističe se po uređenju unutrašnjih prostora, naročito stepeništa i enterijera crkava. Iako sam nije bio nadaren kao dekorater, umeo je da izabere najbolje saradnike.

Najvažnija dela[uredi | uredi izvor]

Baltazar Nojman ostvario je preko 100 objekata, značajnih mostova, crkava, manastira, zamkova, stambenih i privrednih objekata.

Rezidencija u Vircburgu
  • Rezidencija u Vircburgu - izgrađena po ugledu na Palatu Versaj u italijansko-francuskom baroknom stilu
  • Zamak u Brilu
  • Crkva 14 svetaca
  • kapela u Vircburškoj katedrali
  • Dvorac u Verneku
  • Opatija u Nereshajmu
  • Crkva sveti Paulin u Triru

Rezidencija u Vircburgu i dvorci u Brilu su na listi svetske baštine UNESKO-a.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Katalog sa izložbe o Baltazaru Nojmanu u Hebu 2013. godine Ing Michal Pospišil na češkom i nemačkom jeziku: Johan Balthasar Neuman 1687-1753 Život a dilo –Leben und Werk, Cheb 2013.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]