Biserka Cvejić

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Biserka Cvejić
Lični podaci
Ime po rođenjuBiserka Katušić
Datum rođenja(1923-11-05)5. novembar 1923.
Mesto rođenjaKrilo, Kraljevina SHS
Datum smrti7. januar 2021.(2021-01-07) (97 god.)
Mesto smrtiBeograd, Srbija
Zanimanjeoperski pevač
Muzički rad
Aktivni period1950—1978
ŽanrOpera
InstrumentVokal

Biserka Cvejić (rođ. Katušić; Krilo, 5. novembar 1923Beograd, 7. januar 2021) bila je srpska operska pevačica.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Biserka je rođena u Dalmaciji, a potom se iselila sa roditeljima u Belgiju. Počela je da peva u crkvi gde je dobila savet da uči pevanje. Posle Drugog svetskog rata vraća se u Jugoslaviju. Upisuje se na Muzičku akademiju u Beogradu u klasi profesora Josipa Rijaveca, čuvenog tenora. Direktor Beogradske opere Oskar Danon joj je ponudio stalni angažman. Na sceni je debitovala 1950. Njena prva veća uloga bila je Šarlota u operi Verter (1954). U narednoj ulozi, Eboli u operi Don Karlos, postiže veliki uspeh.

Sa Beogradskom operom odlazi u Beč 1961, gde učestvuje u snimanju opere Rat i mir Sergeja Prokofjeva. Na audiciji u Beču peva scenu u sudnici iz Aide i ariju Eboli. Posle šest meseci dobija poziv Bečke državne opere da zameni Đulijetu Simionato. Doživela je veliki uspeh na sceni ove operske kuće. Angažovao ju je Herbert fon Karajan, a njihova saradnja trajaće do 1979. U Bečkoj državnoj operi nastupala je dvadeset godina kao vodeći mecosopran. Tumačila je 25 uloga i imala oko 370 nastupa.

Na njenom gostovanju u Splitu dirigovao je Kurt Adler iz Metropoliten opere. Pozvana je da gostuje u Metropolitenu, i sa ovom kućom sarađuje od 1961. do 1968. godine[1]. Slede gostovanja u Minhenu, Berlinu, Barseloni, Napulju, Veroni, Moskvi, Londonu, Tokiju, Buenos Ajresu... U Milanskoj skali debituje januara 1970. ulogom Dalile u operi Samson i Dalila. Njene najvažnije uloge bile su: Karmen, Amneris, Eboli, Acučena, Brangene, Fricka i Dalila.

Biserka Cvejić je bila poznata još kao oratorijumski pevač i tumač solo pesme. Kritičari je opisuju kao verdijevski mecosopran, suveren pevač, ujednačenog mladalački svežeg glasa.[2] Njene interpretacije se opisuju kao prefinjene.[2] Savršeno je vladala i jezikom francuskih operskih likova.

Sa operske pozornice povlači se u punoj snazi 1978. godine. Ukupno je ostvarila 77 mecosopranskih uloga u skoro 1.800 predstava na scenama širom sveta.[3] Narednih dvadeset godina radila je kao pedagog, odnosno profesor solo pevanja na Fakultetu muzičke umetnosti u Beogradu, a kasnije i na Umetničkoj akademiji u Novom Sadu. Jedan od njenih učenika je Željko Lučić, jedan od najboljih baritona na svetu.[4]

Zajedno sa suprugom, Dušanom Cvejićem, autor je knjige „Umetnost pevanja“.[5]

Najviše francusko odlikovanje, Legija časti, dodeljeno joj je 2001. godine. Povodom njenog 90. rođendana Muzej Narodnog pozorišta u Beogradu je priredio izložbu i koncert decembra 2013. godine.[6] Povodom njenog 95. rođendana otvorena je izložba „Biserka Cvejić – od svetske dive do vrhunskog pedagoga”.[7]

Krajem 2014. godine dodeljena joj je nagrada za životno delo „Dositej Obradović“[8] i uručena u februaru 2015.[9] Preminula je 7. januara 2021. godine[10] i sahranjena na Novom groblju u Beogradu.[11]

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]