Božidar Zečević

S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Božidar Zečević
Zečević 2018. godine
Lični podaci
Datum rođenja(1948-01-02)2. januar 1948.(76 god.)
Mesto rođenjaBeograd, FNRJ
Naučni rad
Poljeistorija filma
InstitucijaAkademija za pozorište, film, radio i televiziju
Poznat poPisanju na teme: Politički sukobi u Jugoslaviji između dva rata
Jugoslavija u ratu 1941—1945.

Božidar Zečević (Beograd, 2. januar 1948) srpski je filmolog, istoričar filma, dramaturg, scenarista, filmski kritičar, reditelj, profesor analize filma, osnivač i glavni urednik filmskog časopisa Filmograf.[1]

Biografija[uredi | uredi izvor]

Njegov otac Slobodan Zečević bio je srpski antropolog, stručnjak za oblast srpskih običaja, mitologije i narodnih tradicija.

Diplomirao je dramaturgiju na Akademiji za pozorište, film, radio i televiziju (sada Fakultet dramskih umetnosti) u Beogradu sa najvišom ocenom, kao i specijalističke filmske studije na Univerzitetu Južne Kalifornije u Los Anđelesu i na Univerzitetu Njujorka, a poslediplomske u Centru za mir i razvoj Univerziteta mira Ujedinjenih nacija u Beogradu.

Filmologijom antropološko-strukturalističkog usmerenja bavi se od 1966. godine, od kada je objavio brojne studije o filmu uz zemlji i inostranstvu i šest knjiga i monografija. Nosilac nagrade „Zlatno pero za najbolju filmsku kritiku" i „Zlatno pero za najbolju knjigu o filmu" Instituta za film (za knjigu Čitanje svetla).

Bio je upravnik Muzeja Jugoslovenske kinoteke. Član je Evropske filmske akademije. Član je Predsedništva Akademije filmske umetnosti i nauke Srbije i predsednik njenog Odbora za filmologiju i istoriju filma.

Nosilac brojnih priznanja, među kojima i Plakete Jugoslovenske kinoteke za ukupan doprinos filmu, nagrade Udruženja filmskih umetnika Srbije[2] za filmološko istraživanje i drugih.

Kao filmski i televizijski scenarista i reditelj ostvario je preko sto dokumentarnih i igranih filmskih projekata. Nagrađen Godišnjom nagradom Radio-televizije Srbije za najuspešniji projekat sezone (TV serija Jugoslavija u ratu 1941-1945) i Specijalnom nagradom žirija filmskog festivala „Zlatni vitez" u Moskvi za dugometražni dokumentarni film „Istina o 27. martu".

Bio je nastavnik za predmet teorija filma na Fakultetu dramskih umetnosti u Beogradu i profesor za predmet analiza filma na filmskoj školi „Dunav filma“. Urednik je u više listova, a osnivač je i urednik časopisa Filmograf i Novi filmograf.

Drame Pivara, Selektor, 1918. i 1968. izvedene su na scenama u Beogradu i Srbiji.[3] Dobitnik je Nagrade „Branislav Nušić“ Udruženja dramskih pisaca Srbije za dramu Pivara, a za 1918. nagrađen je Nagradom “Joakim Vujić ” za najbolje dramsko delo na istoimenom festivalu profesionalnih pozorišta Srbije.

Član je Upravnog odbora Udruženja filmskih umetnika Srbije[4] i Predsedništva Udruženja dramskih pisaca Srbije.

Živi i radi u Beogradu.

Dela[uredi | uredi izvor]

Drame[uredi | uredi izvor]

Dušan Stojanović i Božidar Zečević

Stručne knjige[uredi | uredi izvor]

  • Čitanje svetla, „Prosveta”, „YU film danas” i „Prometej”, Beograd — Novi Sad, 1993.
  • Velimir Bata Živojinović, Filmski susreti, Festival glumačkih ostvarenja jugoslovenskog igranog filma, Niš, 1994.
  • Filmske novosti 1944-2004. : monografija povodom šezdeset godina "Filmskih novosti" i organizovane kinematografske delatnosti u Srbiji i Crnoj Gori, urednik Božidar Zečević, Filmske novosti, Beograd, 2004.
  • Bikić studio, uvodnu studiju napisao Božidar Zečević; knjigu priredili Rastko Ćirić, Miroslav Lj. Jelić, Milan Novaković, Filmski centar Srbije, Beograd, 2013
  • Srpska avangarda i film 1920–1932., Udruženje filmskih umetnika Srbije, 2013.[5]
  • Zatamnjeni ekran, Catena Mundi[6]

Odabrana filmografija[uredi | uredi izvor]

Uključujući i televizijske radove[7]

  • 1972. — scenarista i reditelj, General od Loh Fajna, „Dunav film“, Beograd, dokumentarni film, 15 minuta. Zvanična selekcija Beogradskog festivala kratkog i dokumentarnog filma 1972.
  • 1988. — scenarista i narator, Sremac iz Holivuda, Televizija Novi Sad, TV film, 45 minuta.
  • 1988. — scenarista i narator, Herceg Novi na vašem dlanu, Radio–televizija Srbije), TV putopis (četiri sata).
  • 1989. — scenarista, reditelj i narator, Kosovski boj u kulturi i tradiciji evropskih nacija, dve epizode od 40 minuta, dugometražna TV dokumentarna mini serija, Radio–televizija Srbije.
  • 1990. — scenarista, reditelj i narator, Saveznik sa kamerom, dokumentarni film, 45 minuta, Radio–televizija Srbije.
  • 1990. — scenarista i narator, Tristogodišnjica Velike seobe Srba, sedmočasovni nacionalni program uživo sa proslave iz Sremskih Karlovaca, Radio–televizija Srbije.
  • 1990. — koscenarista i narator, Politički sukobi u Jugoslaviji između dva rata, 7 jednočasovnih epizoda, dokumentarna TV serija, Radio–televizija Srbije.
  • 1990–1992. — koscenarista i narator, Jugoslavija u ratu 1941–1945, 27 jendočasovnih epizoda, dokumentarna TV serija, Radio–televizija Srbije. Godišnja nagrada Radio–televizije Srbije „za najuspešniji televizijski projekat“, 1992.
  • 1991. — autor i narator, Otkriće jermenskog filma, jednočasovni dokumentarni TV film, Televizija Novi Sad.
  • 1991–1992. — scenarista i narator, Aleksandrija, prestonica sećanja, dve jednočasovne epizode, dokumentarna TV serija, Televizija Novi Sad.
  • 1992. — scenarista i narator, Kopti: zora hrišćanstva, jednočasovni dokumentarni TV film, Televizija Novi Sad.
  • 1993. — scenarista i narator Kolevka Evrope — Blagotin, grad dobrih ljudi, tri jednočasovne epizode, dokumentarna TV serija, Radio–televizija Srbije.
  • 1994. — narator i reditelj, Sto pedeset godina Narodnog muzeja u Beogradu, jednočasovni dokumentarni TV film, Radio–televizija Srbije.
  • 1995. — scenarista, Mali princ na jezeru, animirani film (A2). Dobitnik „Zlatne medalje Beograda“ za filmski scenario, Beogradski festival kratkog i dokumentarnog filma.
  • 1995–2000. — autor i voditelj, Septima, emisija uživo nedeljom posle podne, Televizija Politika. Nagrađena od NIP „Ekran“ za najbolji filmski program.
  • 1998. — scenarista, Britanski gambit, jednočasovni telefilm, Radio–televizija Srbije, nominovan za najbolji scenario na Međunarodnom TV Festivalu u Vrnjačkoj Banji 1998.
  • 2003–2005. — scenarista i narator, Vek srpskog filma, devet polučasovnih epizoda, dokumentarna TV serija, Radio–televizija Srbije.
  • 2004. — scenarista, Beograd pamti, istorija Beogradskog festivala dokumentarnog filma, jednočasovni dokumentarni film, Vitagraph, Beograd Film Festival; nagrađen Diplomom za poseban doprinos, Beogradski festival kratkog i dokumentarnog filma
  • 2006. — scenarista, U požaru stoleća, počeci vojne kinematografije u Srbiji, jednočasovni dokumentarni film, Vitagraph.
  • 2006. — scenarista, reditelj i narator, Otkriće duše — istina o 27. martu 1941, jednočasovni dokumentarni film, apsolutni rekorder po broju gledalaca po pojedinačnoj emisiji (2.000.000) na Televiziji „Pink“, bivša Jugoslavija. Posebna zahvalnost NjKV prestolonaslednika Aleksandra od Srbije i nastup na Kraljevskom dvoru Srbije. Posebna nagrada žirija na Festivalu „Zlatni vitez“ u Moskvi „za izvanredan televizijski pristup dokumentarnoj materiji i potrazi za istorijskom istinom“, 2012.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Biografija uz dramu Pivara[mrtva veza], edicija „Savremena srpska drama”, knj. 47, Udruženje dramskih pisaca Srbije
  2. ^ Nagrade i priznanja UFUS-a u 2013. godini, vest i rezime knjige na sajtu UFUS 2013.
  3. ^ Volk, Petar. „Zečević, Božidar”, biografija i teatrografija u leksikonu Pisci nacionalnog teatra, Muzej pozorišne umetnosti, Srbije, 1995, str. 447-448.
  4. ^ „Izborna Skupština Udruženja filmskih umetnika Srbije”, vest na sajtu UFUS, 2014.
  5. ^ „Srpska avangarda i film 1920–1932.”, vest i rezime knjige na sajtu UFUS, 2014.
  6. ^ „Zatamnjeni ekran – Božidar Zečević”. Catena mundi (na jeziku: srpski). Pristupljeno 2024-01-13. 
  7. ^ Božidar Zečević (biografija), Projekat Rastko, pristupljeno 3. januara 2019.

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]