Buharski Jevreji
Buharski Jevreji (pers. یهودی بخارایی, rus. Бухарские евреи, hebr. בוכרים, buh. i tadž. яҳудиёни бухороӣ), naziv za zajednicu Jevreja naseljenu na azijskom području u Uzbekistanu i Tadžikistanu. Glavno središte im je grad Buhara po kojem su i dobili ime.
Buharski Jevreji vjeruju da su porijeklom od deset izgubljenih plemena. Njihov jezik je bohara, dijalekt tadžičkog.
U prošlim vijekovima doživjeli su mnogo diskriminacija od strane vladajućih muslimana. Bili su prisiljeni živjetii u posebnim gradskim četvrtima i nositi posebne oznake na svojoj odjeći, i plaćati poseban porez[1].
Tokom sovjetske vlasti i muškarci i žene morali su raditi u fabrikama na proizvodnji tekstila, opeka, maslaca i slično, da bi se u savremeno doba opet vratili svojim tradicionalnim zanimanjima kao što su frizeri, krojači, obučari i fotografi, a znatan je i broj obrazovanih Buharskih Jevreja koji su postali inženjeri, liječnici, učitelji i muzičari.
Tradicionalno, porodica je bila bila proširena, patrilinearna i patripotestalna. Danas prevladava jezgrovita porodica, a ženidba je uvijek unutar buharskojevrejske etničke zajednice.