Georgi Rakovski
Georgi Rakovski | |
---|---|
Puno ime | Sъbi Stoйkov Popovič |
Datum rođenja | 1821. |
Mesto rođenja | Kotel, Osmansko carstvo |
Datum smrti | 9. oktobar 1867. |
Mesto smrti | Bukurešt, Ujedinjene Kneževine |
Georgi Sava Rakovski (bug. Съби Стойков Попович; Kotel, 1821 — Bukurešt, 9. oktobar 1867) je bio osnivač bugarskog nacionalnog preporoda i načelnik — revolucionar, ideolog, strateg i teoretičar bugarske nacionalne revolucije, vođa borbe za oslobođenje od osmanske vladavine i slobodni zidar.
Biografija[uredi | uredi izvor]
Pravnik po obrazovanju i advokat po profesiji on je revolucionarni demokrata, pisac, pesnik, publicist, novinar, istoričar, etnograf i etnolog.
Prvi bugarski i svetli predstavnik romantičarskog nacionalizma. Prvi folklorist na bugarskoj zemlji.
Već u četrdesetim godinama 19. veka videći kraj Otomanskog carstva posle incidenta u dobar sat se posvećuje ideji vraćanja bugarske državnosti do kraja života.
Od 1855. bio je u Novom Sadu gde objavljuje nekoliko bugarskih časopisa, a od 1860. nastanjen je u Beogradu. U Beogradu stvara bugarsku legiju. Jedna od glavnih ličnosti tokom događaja 1862. godine — bombardovanje Beograda. U proleće 1863. godine tajnu misiju je naručila srpska vlada — na Cetinju i Atini.
Nakon što misija nije uspela krajem 1863. razočaran politikom srpske vlade, napustio je srpsku kneževinu i proveo poslednje godine u Bukureštu.
Etnograf[uredi | uredi izvor]
Rakovski je bio prvi moderni bugarski etnograf, za koga se verovalo da je od tadašnjih granica Srpske kneževine (1859) do delte Dunava, odakle su, preko Carigrada i Svete Gore, prekrili gotovo celu Tesaliju do zaliva Arta — skoro celokupno stanovništvo je Bugarsko. Zapadno, duž Jonskog mora i Osmanske Albanije, stigli su do Novog Pazara, za koji je rekao da je u Bosni.
Prema Rakovskom, u tadašnjoj srpskoj kneževini svi su u Beogradu govorili bugarski, izričito navodeći 30 sela širom Beograda za koje je verovao da su bugarski. Staro stanovništvo Šumadije je takođe bugarsko. [1]