Didona

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

U grčim i rimskim izvorima Didona se spominje kao osnivačica i prva kraljica Kartagine (Tunis). Poznata je po prikazu koji je dao rimski pesnik Vergilije u svojoj Eneidi. U nekim izvorima se spominje kao Elisa (grč. Еλισσα).

Didona, u latinskim izvorima Dido je bila feničanska reč za lutalicu

Kartaginska kraljica Didona, umetnička zbirka muzeja dvorca Koburg

Didona u klasičnim izvorima[uredi | uredi izvor]

Priča o Didoni se prvi put javlja u delu rimskog pisca Gneja Pompeja Troga. U najstarijoj verziji, Didona je bila kćerka kralja Matana I od Tira. Otac je hteo da ga naslede njen brat Pigmalion i ona. Kada je njen brat odrastao, Didona, koja je bila poznata po svojoj lepoti, se već udala za Akerbasa, visokog sveštenika Melkarta, poznatog po velikom bogatstvu. Pigmalion je naredio ubistvo Akerbasa.

Didona je na prevaru pokupila muževo zlato i pobegla, i time se osvetila svom bratu. Utočište je pronašla na Kipru gde se njenim pristalicama pridružilo 80 prostitutki.

Didona je pronašla utočište na obali Severne Afrike. Tamo je od domorodaca zatražila privremeno utočište. Oni su pristali Feničanima dati zemlju samo onoliko veliku koliko je može pokriti goveđa koža. Didona je kožu izrezala na najsitnije delove i njome opasala celo jedno brdo. Tako su Feničani dobili prostrano područje. Feničani su, uz pomoć, ranije osnovane feničanske kolonije Utike sagradili Kartaginu.

Iarbas, vladar susednih Maksitanaca, bio je zavidan na bogatstvu Kartagine, pa ja zatražio da se Didona uda za njega, inače će objaviti Kartagini rat. Didona je pristala nastojeći da će spasiti svoj grad, ali se prilikom žrtvene ceremonije bacila na mač i izgorela.[1]

Didona u Eneidi[uredi | uredi izvor]

Vergilije je u svom epu priču u Didoni upotpunio legendom o Eneji, trojanskom princu koji nakon pada Troje vodi izbeglice preko Mediterana.

Eneja u epu dolazi u Severnu Afriku gde je Kartagina moćni grad država.

Pod uticajem Bogova, Eneja i Didona se zaljube, ali Eneja na kraju odlazi u Italiju, gde će njegovi potomci osvojiti Rim.

Didona ostavljena, simbolički spaljuje oružje i sve predmete koje je Eneja ostavio, a potom se baca na mač i spaljuje sebe. Njene poslednje reči su da će Kartagina biti večni neprijatelj Rima, sve do uništenja tog grada u punskim ratovima.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Arhivirana kopija”. Arhivirano iz originala 06. 04. 2007. g. Pristupljeno 23. 03. 2018. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]