Zrakoperke

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Zrakoperke
Zrakoperke
Naučna klasifikacija e
Domen: Eukaryota
Carstvo: Animalia
Tip: Chordata
Natklasa: Osteichthyes
Klasa: Actinopterygii
Klein, 1885
Potklase

Chondrostei
Neopterygii
Cladistia

Zrakoperke (Actinopterygii) su grupa riba sa koštanim skeletom čija su peraja zrakasto razapeta koštanim skeletnim elementima. Oči su im krupne, a nemaju unutrašnje nosne otvore (hoane).

Ove ribe se tako nazivaju zato što su im peraje od kože poduprte koštanim ili rožnatim bodljicama („zrake”), za razliku od mesnatih peraja koje karakterišu klasu Sarcopterygii. Ova peraja se pričvršćuju direktno na proksimalne ili bazalne skeletne elemente, koji predstavljaju vezu između ovih peraja i unutrašnjeg kostura (na primjer, karličnog i grudnog pojasa).

Numerički gledano, ove jedinke su dominantna klasa kičmenjaka, koji čine gotovo 99% od preko 30.000 vrsta riba. Rasprostranjene su u slatkovodnim i morskim sredinama od dubokog mora do najviših planinskih potoka. Postojeće vrste se kreću od veličine od 8 milimetara, do onih ogromnih koji teže 2.300 kilograma.

Anatomija zrakoperke
A−leđno peraje, B−peraja, C−bočna traka, D−bubreg, E−riblji mjehur, FWeberian apparatus, G−unutrašnje uvo, H−mozak, I−nozdrves, L−oko, M−škrge, N−srce, O−stomak, P−žučna kesa, Q−slezina, R−unutrašnji polni organi, S−karlična peraja, T−kičma, U−podrepna peraja, V−rep.

Opis[uredi | uredi izvor]

Zrakoperke se javljaju u više oblika. Glavne karakteristike tipične zrakoperke prikazane su na slici lijevo.

Ove ribe imaju razne vrste krljušti, ali najčešće su laptoidne krljušti. Spoljašnji dio veže se koštanim, dok je unutrašnji dio povezan vlaknastim vezivnim tkivom. Laptoidne krljušti su tanje i prozirnije od ostalih tipova krljušti, a nedostaju im očvrsli slojevi cakline ili dentina koji se nalaze u krljuštima mnogih drugih riba. Nove krljušti se dodaju u koncentričnim slojevima u toku rasta jedne jedinke.

Najraniji poznati fosili ovih riba jeste Andreolepis hedei, koji potiče iz vremena prije 420 miliona godina. Ostaci su pronađeni u Rusiji, Švedskoj i Estoniji.

Obuhvataju najveći broj današnjih riba i prema tradicionalnoj klasifikaciji najgrublje se mogu podeliti na:

Prema novoj klasifikaciji se dele na:

Sistematika[uredi | uredi izvor]

Porodice[uredi | uredi izvor]

Potfamilije[uredi | uredi izvor]

Rodovi[uredi | uredi izvor]

Reprezentativne vrste[uredi | uredi izvor]

Ove ribe su jako raznolike u veličini i obliku, te u broju njihovih peraja i načinu na koji su im raspoređena.

Razmnožavanje[uredi | uredi izvor]

Kod skoro svih zrakoperki, rodovi su odvojeni, a kod većine vrsta ženke rađaju jaja koja se oplođuju spolja, obično kada mužjak oplodi jajašca nakon što su položena. Tada se nastavlja razvoj. Međutim, postoje i drugi obrasci ontogenije, pri čemu je jedan od najčešćin sekvencijalni hermafroditizam. U većini slučajeva to uključuje protoginiju, odnosno riba započinje život kao ženka i pretvara se u mužjaka u nekoj fazi života, što je pokrenuto od strane nekog unutrašnjeg ili spoljašnjeg faktora. Većina porodica koristi spoljašnju, a ne unutrašnju oplodnju.

Postoji nekoliko primjera riba koje vrše samooplodnju. Rivulus marmoratus je hermafrodit koji proizvodi i jajašca i mrijest i ima unutrašnju oplodnju. Ovaj način razmnožavanja može biti povezan sa navikom ribe da duže vrijeme provodi van vode. Mužjaci se povremeno proizvode na temperaturama nižim od 19 stepeni Celzijusovih, a mogu oploditi jajašca koja ženka potom rađa.[1][2][3]

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Ove ribe su podijeljene u potklase Chondrostei i Neopterygii. Neopterygii se dalje dijele na Holostei i Teleostei. Tokom mezozoika i kenozoika Teleostei su se posebno raširili i kao rezultat toga 96% svih poznatih vrsta pripada ovoj grupi.[4][5][6]

Osteichthyes
Sarcopterygii

Actinistia, Dipnoi

Tetrapoda

Amphibia

Amniota

Mammalia

Sauropsida

Actinopterygii
Cladistia

Polypteriformes

Actinopteri
Chondrostei

Acipenseriformes

Neopterygii
Holostei

Lepisosteiformes

Amiiformes

Teleostei

Chondrostei
Atlantska jesetra
Chondrostei su ribe čiji su skeleti hrskavičavi ali pokazuju izvjesno okoštavanje. Ranije su 52 vrste bile podijeljene u dva reda Acipenseriformes i Polypteriformes, međutim mnogoperke (Polypteriformes) su premeštene u kladus Cladistia. Smatra se da su Chondrostei evoluirali od košljoriba, ali su izgubili sposobnost okoštavanja hrskavičavih kostura, što je rezultiralo njegovim slabljenjem. Ipak, stariji Chondrostei pokazuju znakove početka okoštavanja kostura, što može značiti da je kod ovih riba taj proces odložen, umjesto da je skroz izgubljen. Ova grupa je nekada bila klasifikovana sa morskim psima: sličnosti su očigledne, jer ne samo da Chondrostei uglavnom nemaju kosti, već je i struktura čeljusti sličnija strukturi morskih pasa nego kod ostalih košljoriba.[7]
Neopterygii
Atlantski losos
Neopterygii pojavile su se negdje u vremenu kasnog perma, prije vremena dinosaurusa. Tokom njihove evolucije došlo je do samo nekoliko promjena od ranijih zrakoperki. Veoma su uspješna grupa riba. Mogu se kretati brže od svojih predaka, njihove škrge i skeleti su se promijenili, a čeljusti su postale snažnije i efikasnije.[8]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Clutton-Brock, T. H. (1991). The Evolution of Parental Care. Princeton, NJ: Princeton UP. 
  2. ^ Werren, John; Mart R. Gross; Richard Shine (1980). „Paternity and the evolution of male parentage”. Journal of Theoretical Biology. 82 (4): 619—631. PMID 7382520. doi:10.1016/0022-5193(80)90182-4. Pristupljeno 15. 9. 2013. 
  3. ^ Baylis, Jeffrey (1981). „The Evolution of Parental Care in Fishes, with reference to Darwin's rule of male sexual selection”. Environmental Biology of Fishes. 6 (2): 223—251. doi:10.1007/BF00002788. 
  4. ^ Thomas J. Near; et al. (2012). „Resolution of ray-finned fish phylogeny and timing of diversification”. PNAS. 109 (34): 13698—13703. Bibcode:2012PNAS..10913698N. PMC 3427055Slobodan pristup. PMID 22869754. doi:10.1073/pnas.1206625109. Arhivirano iz originala 11. 4. 2015. g. Pristupljeno 11. 4. 2014. 
  5. ^ Betancur-R, Ricardo; et al. (2013). „The Tree of Life and a New Classification of Bony Fishes”. PLOS Currents Tree of Life. 5 (Edition 1). PMC 3644299Slobodan pristup. PMID 23653398. doi:10.1371/currents.tol.53ba26640df0ccaee75bb165c8c26288. Arhivirano iz originala 13. 10. 2013. g. 
  6. ^ Laurin, M.; Reisz, R.R. (1995). „A reevaluation of early amniote phylogeny”. Zoological Journal of the Linnean Society. 113 (2): 165—223. doi:10.1111/j.1096-3642.1995.tb00932.x. 
  7. ^ „Chondrosteans: Sturgeon Relatives”. paleos.com. Arhivirano iz originala 25. 12. 2010. g. 
  8. ^ Theodore Holmes Bullock; Carl D. Hopkins; Arthur N. Popper (2005). Electroreception. Springer Science+Business Media, Incorporated. str. 229. ISBN 978-0-387-28275-6. 

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]