Mezekeresteš

Koordinate: 47° 49′ 31″ S; 20° 41′ 17″ I / 47.82537° S; 20.68808° I / 47.82537; 20.68808
S Vikipedije, slobodne enciklopedije
Mezekeresteš
mađ. Mezőkeresztes
Zastava
Zastava
Grb
Grb
Administrativni podaci
Država Mađarska
RegionSeverna Mađarska regija
ŽupanijaBoršod-Abauj-Zemplen
SrezMezekevešd
Stanovništvo
Stanovništvo
 — 3.818[1]
 — gustina51 st./km2
Geografske karakteristike
Koordinate47° 49′ 31″ S; 20° 41′ 17″ I / 47.82537° S; 20.68808° I / 47.82537; 20.68808
Vremenska zonaUTC+1 (CET), leti UTC+2 (CEST)
Površina74,26 km2
Mezekeresteš na karti Mađarske
Mezekeresteš
Mezekeresteš
Mezekeresteš na karti Mađarske
Poštanski broj3441
Pozivni broj(+36) 49
Veb-sajt
http://mezokeresztes.hu/

Mezekeresteš (mađ. Mezőkeresztes) je istorijski grad u severnoj Mađarskoj, u županiji Boršod-Abauj-Zemplen (Borsod-Abaúj-Zemplén). Udaljen je 35 kilometara od Miškolca, glavnog grada regije.

Lokacija[uredi | uredi izvor]

Nalazi se 35 km (22 mi) južno od sedišta okruga Miškolc. Može se doći automobilom na autoputu M3. Železnička stanica Mezokeresteš–Mezonjarad je 3,1 km (2 mi) udaljena od samog grada, prema Mezenjaradu.

Istorija[uredi | uredi izvor]

Područje oko njega bilo je naseljeno još od Velike seobe naroda. U 14. veku pripadao je imanju Diošđera. Kralj Ladislav V je Mezekerestešu dao status trgovišta.

Godine 1596. došlo je do velike bitke kod Mezekeresteša, gde je Mehmed III, sultan Osmanskog carstva, pobedio Habzburške i Transilvanijske snage. Tokom bitke sultana je trebalo odvratiti od bekstva sa polja na polovini bitke.

Nakon završetka otomanske ere, grad je napredovao, ali je u 19. veku izgubio na značaju i postao selo.

1950. godine u blizini su pronađeni izvori nafte; eksploatisane su do 1980-ih.

Mezokeresteš je ponovo dobio status grada 1. jula 2009. godine.[2]

Etničke grupe[uredi | uredi izvor]

97% stanovništva naselja su Mađari, 3% su Romi.[3]

Godina Stanovništvo
1930. 5.517
1941. 5.622
1949. 5.391
1960. 5.443
1970. 4.861
1980. 4.674
1990. 4.510
2001. 4.192
2010. 4.220

Reference[uredi | uredi izvor]

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]