Mikojan
Ruska vazduhoplovna korporacija MiG (rus. Российская самолетостроительная корпорация МиГ), odnosno nekadašnji Mikojan, Mikojan i Gurjevič ili skraćeno MiG (rus. Микоян и Гуревич ili skraćeno МиГ), ruski je projektni biro za vojne avione, specijalizovan za razvoj i proizvodnju lovačkih aviona.
Osnovali su ga Artem Mikojan i Mihail Gurjevič kao Mikojan-Gurjevič (skraćenica MiG) dana 25. decembra 1939. ukazom vlade u Moskvi i konstrukcionog biroa na čijem je čelu bio Nikolaj Nikolajevič Polikarpov. Serijska proizvodnja prvog aviona, Mig-1, počela je 1941. i podržana je od strane države zbog pretnje Moskvi, jer su nemačke trupe došle do Kujbiševa (danas Samara). Godine 1942, konstrukcioni biro je bio odvojen od fabrike i preselio se u Moskvu. A, tokom Drugog svetskog rata i nakon, proizvedeno je na desetine hiljada vojnih aviona MiG-ove konstrukcije. Poslije Mikojanove smrti 1970, Gurjevičevo ime je ispušteno iz naziva biroa, iako je skraćenica ostala ista. Od 2006, prema uredbi Vlade Ruske Federacije biro MiG je spojen s Iljušinom, Irkutom, Suhojem, Tupoljevom i Jakovljevom u novu kompaniju pod nazivom Ujedinjena avio-proizvodna korporacija Ruski konzorcijum OAK. (rus. Объединённая авиастроительная корпорация). MiG je akronim na ruskom, dosetka — reč koja označava trenutak ili tren.
Biro MiG je konstruisao sljedeće avione:
- MiG-1, 1940.
- MiG-3, 1941.
- MiG-5, 1942.
- MiG-7, 1944.
- MiG-9, 1947.
- MiG-15, 1948.
- MiG-17, 1954.
- MiG-19, 1955, MiG-ov prvi nadzvučni lovac
- MiG-21, 1960.
- MiG-23, 1970.
- MiG-25, 1970.
- MiG-27, 1975, razvijen na osnovu MiG-23.
- MiG-29, 1983
- MiG-31, 1983, zamijenio MiG-25.
- MiG-33, 1989, poboljšana varijanta MiG-29, takođe poznat kao MiG-29M.
- MiG-35, 2005, novi avion, potpuno razvijen na MiG-29M/M2 i MiG-29K/KUB tehnologiji.
Vidi još[uredi | uredi izvor]
Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]
- Zvanična prezentacija MiG-a (jezik: ruski)