Miting u Hrtkovcima

Hrtkovci u opštini Ruma

Miting u Hrtkovcima je bio predizborni miting Srpske radikalne stranke koji je održan u Hrtkovcima 6. maja 1992. Mitingu je prisustvovao i Vojislav Šešelj.

Čitanje spiska građana

Hrtkovci su selo koje se nalazi oko 15 kilometara južno od Rume. Po popisu iz 1991. selo je bilo etnički mešovito: Hrvati su u selu činili 40,24% od ukupnog broja stanovnika, Srbi 20,49%, Mađari 19,19% i Jugosloveni 16,58%.

Na mitingu 6. maja 1992, Šešelj je pročitao imena 17 meštana Hrvata, za koje je tvrdio da su članovi „Zbora narodne garde“ i da su se slagali sa progonom Srba iz Hrvatske. Njima je navodno zaprećeno da se isele, dok je, prema nekim tvrdnjama, 20 porodica hrvatske nacionalnosti navodno izbačeno iz kuća. Neki meštani hrvatske nacionalnosti su se pod navodnim pretnjama pojedinih izbeglica, pristiglih uglavnom iz Hrvatske sa ratom zahvaćenih prostora, ubrzo iselili. Lokalna vlast na čelu s Ostojom Sibinčićem zatim je promenila naziv sela u Srbislavci.

Propaganda vezana za miting

Ovaj miting Demokratski savez Hrvata u Vojvodini smatra "početkom progona nesrpskog stanovništva iz Srema“. Prema ovom gledištu, napadi na Hrvate počeli su ubistvom Mijata Štefanaca, a župnik Nikola Kraljević je nakon konstantnih pretnji pretučen gotovo do smrti.

Suđenje

Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju optužio je Vojislava Šešelja za navodno proterivanje. U svojoj optužnici, tužilaštvo je dalo spisak od 722 ljudi koji su, navodno, napustili Hrtkovce. Vojislav Šešelj oslobođen je svih optužbi.

U maju 1992, Vojislav Šešelj je došao u Vojvodinu i susreo se sa svojim saradnicima iz SRS-a. Vojislav Šešelj je naložio svojim saradnicima da se obratite nesrbima te im prete smrću ukoliko ne napuste to područje. Dana 6. maja 1992. Vojislav Šešelj je održao govor u selu Hrtkovci, u Vojvodini, pozivajući na proterivanje Hrvata sa tog područja i čitao spisak pojedinih hrvatskih stanovnika koji bi trebalo da odu u Hrvatsku. Kao rezultat ovog govora, brojni hrvatski stanovnici odlučili su da napuste Hrtkovce. Nakon ovog govora, pristalice i saradnici optuženog, uključujući članove SRS i SČP („Četnički Srpski Pokret“ / „Srpski Četnički Pokret“), započeli su kampanju etničkog čišćenja usmerenu na nesrbe, posebno Hrvate u Hrtkovcima. Tokom naredna tri meseca, mnogi nesrbi su bili zlostavljani, pretilo im se smrću i zastrašivalo, prisiljavajući ih da napuste to područje. Domovi Hrvata su opljačkani i okupirani od strane Srba. Srpske porodice koje su raseljene iz drugih delova bivše Jugoslavije često su zauzimale domove onih koji su bili prisiljeni da ih napuste.
— Citat iz optužnice protiv Vojislava Šešelja

Ostala naselja

Tvrdi se da su, osim Hrtkovaca, neki Hrvati zbog sličnih razloga napustili još jedan broj naselja u Srbiji, posebno u Sremu. Procenjuje se da je najveći broj građana Srbije, hrvatske nacionalnosti, otišao iz Novog Slankamena, njih oko 1.600, koliko i iz Zemuna, dok je iz Beške otišlo 850 Hrvata. Hrvati su navodno "nasilno proterani" i iz Gibarca i Kukujevaca.

Hrtkovci danas

U Hrtkovcima prema popisu stanovništva iz 2002. godine živi 3.428 stanovnika, od čega 69,89% Srba, 9,04% Mađara i 7,46% Hrvata.

Većina iseljenih Hrvata naselila se u Zagrebu (130 porodica), u Kuli kod Požege (72 porodice), Slatinu (54), Požegu (21), a Hrtkovčana ima i u Sisku, Ivanjoj Rijeci i Cabuni (po 11 porodica), Jakšiću, Rovinju i Zaprešiću (po 10), kao i u još 70-ak mesta.