Незамисливо (film)

S Vikipedije, slobodne enciklopedije

Nezamislivo
Kino-poster
Izvorni naslovUnthinkable
Žanrpsihološki triler
RežijaGregor Džordan
Scenario
  • Oren Moverman
  • Piter Vudvord
Producent
  • Marko Veber
  • Koldekot Čab
  • Vanesa Kojfman
  • Bil Perkins
Glavne uloge
MuzikaGrem Revel
Direktor
fotografije
Oliver Steplton
Montaža
  • Skot Čestnat
StudioLleju Productions
Sidney Kimmel Entertainment
Kimmel International
ChubbCo Film
Senator Entertainment Co.
Godina2010.
Trajanje97 minuta
ZemljaSAD
Jezikengleski
Budžet15 miliona dolara
Zarada5,5 miliona dolara[1]
IMDb veza

Nezamislivo (engl. Unthinkable) američki je triler film iz 2010. režisera Gregora Džordana. Glavne uloge igraju Samjuel L. Džekson, Majkl Šin i Kari-En Mos. Objavljen je 14. juna 2010. godine, dajrekt-tu-video sistemom.[2] Film je zapažen po kontroverzi koju stvara njegova tema, mučenje čoveka koji preti da će detonirati tri nuklearne bombe u različitim gradovima SAD.[3]

Radnja[uredi | uredi izvor]

Upozorenje: Slede detalji zapleta ili kompletan opis filma!

Bivši specijalac Delta forsa, Amerikanac Jusuf (Šin) snima video. FBI-jeva agentica Helen Brodi (Mos) i njen tim vide da je Jusuf u svim vestima i pokreću istragu. Nalaze se u srednjoj školi koja je pretvorena u vojno mučilište. Tu pogledaju ceo Jusufov video, gde on preti da će detonirati tri nuklearne bombe u različitim gradovima SAD ukoliko se ne udovolji njegovim zahtevima.

H (Džekson), specijalni ispitivač, doveden je da bi Jusuf silom otkrio lokacije nuklearnih bombi. H beskrupulozno pokazuje svoje okrutne metode odmah na početku: odseca Jusufove prste malom satarom. Zapanjena, agentica Brodi pokušava da zaustavi ovakav pristup. Njeni nadređeni joj pojašnjavaju da su potencijalne konsekvence katastrofalne i da su ekstremne mere neophodne. Kako se radnja nastavlja, H upotrebljava sve strašnije metode (Brodijeva izigrava „dobrog policajca [en]”). Brodijeva shvata da je Jusuf znao vrlo dobro kako će biti mučen. Jusuf iznosi svoje zahteve: želi da predsednik SAD objavi prekid podrške marionetskim vladama i diktaturama u muslimanskim zemljama, uz povlačenje američkih trupa iz svih islamskih država. Grupa koja ima zadatak da spreči teroristički napad odbacuje mogućnost ispunjavanja Jusufovih zahteva, citirajući američki zakon nepregovaranja s teroristima.

Kada Brodijeva optuži Jusufa da lažira pretnju bombama kako bi pokazao moralni karakter Vlade SAD, on se naizgled slama i priznaje da je sve bila obmana. Otkriva adresu da to i dokaže. Policija i vojska pronalazi mesto iz scene videa te dokaz na krovu. Vojnik uklanja sliku sa električnog prekidača, nakon čega se aktivira C4 bomba u obližnjem šopingu vidljivom s krova. Pogiba 53 ljudi. Ozlojeđena na besmisleno stradanje nevinih, Brodijeva se vraća do Jusufa i reže mu prsa skalpelom. Jusuf se samo uzbudi i traži da ga još povrede. Opravdava smrti u šopingu i izjavljuje da Amerikanci ubijaju toliko nevinih svaki dan. Jusuf kaže da je namerno dozvolio da ga uhvate kako bi se suočio sa svojim protivnicima.

H se pita da li će Jusuf da otkrije lokacije bombi ako mu dovedu suprugu. Kada je pritvore, H je dovodi pred njenog muža i preti da će je povrediti. Brodijeva i drugi se protive ovome i u gužvi pokušaju da je odvedu. Iz očaja i namere stavljanja većeg pritiska na Jusufa, H joj prereže vrat a ona iskrvari pred svima. I dalje bez dobijanja onoga što želi, saradnje, H govori vojnicima da mora da preduzme nešto nezamislivo: želi da dovedu dvoje Jusufove dece, dečaka i devojčicu. Dok Jusuf ne čuje, H obećava da neće povrediti decu. Jusufova deca bivaju dovedena, a H saopštava da će ih mučiti ako se lokacije bombi uskoro ne otkriju. Jusuf se slama i otkriva tri adrese (u Njujorku, Los Anđelesu i Dalasu), ali H se ne zaustavlja i primorava ostale da intervenišu. Navodeći kao dokaz količinu nestalog nuklearnog materijala kojim je Jusuf raspolagao (7—8 kg je prijavljeno, a 2 kg je potrebno za jednu eksplozivnu napravu), H insistira da Jusuf nije priznao da postoji i četvrta bomba. H govori i da je sve što je Jusuf do sada uradio bilo isplanirano podrobno. Znao je da će ga mučenje slomiti, tako da je isplanirao i četvrtu bombu o kojoj niko ništa ne zna.

Svrha pređašnjeg mučenja nije bila da slome Jusufa nego da mu pokažu šta će se desiti s njegovom decom ako ne bude sarađivao. Zvaničnik antiterorističke operacije zahteva da se Jusufova deca ponovo dovedu radi nastavka ispitivanja uslovljavanjem. H zahteva da mu Brodijeva dovede decu jer njena pristojnost će mu osigurati moralno odobravanje za ono što mora da učini. Kada Brodijeva odbije da dovede decu i kaže da je bolje da stradaju milioni ljudi nego da se deca pre toga povređuju, H odveže Jusufa i oslobađajući ga — sarkastično mu prizna pobedu. Zvaničnik poteže pištolj i uperi ga u ispitivača H da bi ga primorao na nastavak procesa izvlačenja informacija. Jusuf uspe da se domogne zvaničnikovog pištolja, zamoli Brodijevu da se pobrine za njegovu decu i izvrši samoubistvo. Brodijeva izvodi Jusufovu decu iz druge prostorije zgrade napolje.

FBI jedinica za deaktiviranje bombi stiže na lokacije koje je odao Jusuf; na jednoj lokaciji bojnik resetuje tajmer i spreči eksploziju. Dok mu FBI čestita, iza obližnjeg sanduka prikazuje se dodatna bomba čiji tajmer odbroji sve do nule.

Uloge[uredi | uredi izvor]

Glumac Uloga
Semjuel L. Džekson ispitivač H (Henri Harold Hamfris)
Majkl Šin terorista Jusuf Ata Muhamed (Stiven Artur Janger)
Kari-En Mos agentica Helen Brodi
Brandon Raut agent Di-Džej Džekson
Benito Martinez H-ov pomoćnik Alvarez
Gil Belouz agent Vinsent
Džošua Harto agent Filips
Martin Donovan direktor FBI-ja Džek Sonders
Stiven Rut Čarls Tomson
Nekar Zadegan Jusufova supruga Džehan Janger
Majkl Rouz pukovnik Kerkmedžijan
Houms Ozborn general Polson

Kritika[uredi | uredi izvor]

Politički savetnik Čarls V. Penja ima mišljenje da je „[u]ltimativno, [film Nezamislivo] o vekovima starom pitanju, ’Da li cilj opravdava sredstva?’... Na kraju, Nezamislivo ne daje odgovor na pitanje... ali pruža gomilu hrane za razmišljanje.”.[4] Uprkos tome što je pohvalio dramatičku vrednost filma, filmski naučnik Metju Alford kaže da je „estetički realizam i naizgledna ozbiljnost Nezamislivog maska apsurdnosti njegovog sadržaja i reakcionarske politike” čime nije dobijen toliko „scenario iz noćne more” nego više „bela knjiga Fredija Krugera”.[5] Sličnu tačku gledišta ima i DVD kolumnista Šon Eksmejker koji je film nazvao „nespretnom polemikom koja se odbija između granica stejdž-plej debate i torturnog porno spektakla”.[6]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ „Unthinkable - Box Office Data”. The Numbers. Pristupljeno 2011-07-26. 
  2. ^ Kirkland, Bruce (2010-06-13). „'Unthinkable' asks the hard questions about terrorism | Columnists | Opinion”. Toronto Sun. Pristupljeno 2011-04-29. 
  3. ^ Gregor Jordan's Unthinkable Arhivirano na sajtu Wayback Machine (9. novembar 2012) 2011-01-18, Cinematofilos.com.ar (jezik: španski)
  4. ^ Charles V. Peña, Risking the Unthinkable, 2010-09-17, http://original.antiwar.com/pena/2010/09/16/risking-the-unthinkable/
  5. ^ Matthew Alford, Movie Review: "Unthinkable – Pro-Torture Barbarism Emerges, Yet Again, in American Cinema", 2010-08-10 http://www.media-ocracy.com/?p=1300[mrtva veza]
  6. ^ Sean Axmaker, DVDs for 06/15/10 – The Book of Eli, Mystery Train and Divided Heaven, 2010-06-15, http://www.seanax.com/2010/06/15/dvds-for-06-15-10-the-book-of-eli-mystery-train-and-divided/ Arhivirano na sajtu Wayback Machine (29. novembar 2017)

Spoljašnje veze[uredi | uredi izvor]